Na današnji dan rođen prvi predsjednik međunarodno priznate države BiH Alija Izetbegović

Foto: Zlatan KaNa današnji dan 8. augusta 1925. godine rođen je Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Alija Izetbegović bio je intelektualac, mislilac i lider čija su ideja i misao bile podjednako priznate i na Istoku i na Zapadu.

Bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja.

Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objavio je 1999. godine, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Istanbulški Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira ali ikao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Dobitnik je i odlikovanja Republike Hrvatske “Velered kraljice Jelene” (1995.), plakete Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti (1996.), diplome počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli i nagrade “Mislilac godine” Fondacije “Ali Osman Hafiz” iz Medine (1996.), državnog ordena Republike Turske (1997.), Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1997.), počasnog doktorata Univerziteta u Rijadu (1997.), “Ordena nezavisnosti”, odlikovanje države Katar (1998.), a 2001. godine proglašen je za islamska ličnost godine (nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata).

Akademija povodom 97. godišnjice rođenja Alije Izetbegovića: Pobijedio je sile jače od sebe

U Gradskoj vijećnici u Sarajevu u ponedjeljak je u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” organizovana akademija povodom godišnjice rođenja prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Prigodnim govorom na akademiji posvećenoj 97. godišnjici rođenja Alije Izetbegovića, obratio se Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod”.

Kako je kazao, temeljna i najstarija organizacija kulture i identiteta Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” imala je namjeru održati sličan skup sjećanja na predsjednika Aliju Izetbegovića još 2020. godine, na 95. godišnjicu njegova rođenja, što nije bilo moguće zbog tadašnjih pandemijskih okolnosti, a namjera organizatora jeste da ovaj dan sjećanja nastavi na primjeren način obilježavati i svake naredne godine.

“Alija Izetbegović je bio jedan od nas… Još od rane mladosti bio je čovjek vlastite misli koja je opredjelila njegovo djelovanje, koje se nije vodilo pojedinačnim interesima, već plemenitim idealima, od kojih temeljni ideal ljudske slobode, ali i otvorenog društva i slobodnog pojedinca i slobodnog naroda koji ga čini”, rekao je Kodrić.

Kazao je da je Alija Izetbegović odmah poslije Drugog svjetskog rata, “u vremenu ideološke neslobode” suđen i kažnjen “hladnim tamničkim zidom”.

“No, ta kazna je u njemu samo još više ojačala ideale. Uprkos tim zatvorskim stegama, začinje se ono što će postati naša velika historija i zajednički državnički iskorak koji je uslijedio”, rekao je Kodrić.

Kodrić se osvrnuo i na njegovu izjavu o unutrašnjem biću BiH kada je kazao ” da je za mnoge od nas Bosna ideja, san o zemlji na razmeđu svjetova, na velikoj granici između Istoka i Zapada, zemlja više vjera i nacija, zemlja tolerancije gdje ne smije biti nasilja nad čovjekom i gdje neće biti nepravde. To je bio naš san o Bosni i samo takva Bosna može da postoji i opstane”.

“Upravo takvog predsjednika sjećamo se danas u ovoj zemlji u kojoj težimo jednakom društvu bez ikakvih razlika”, kazao je Kordić.

Svečanoj Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković te drugi zvaničnici, predstavnici vjerskih i diplomatskih zajednica, kao i veliki broj građana.

Bakir Izetbegović se u govoru osvrnuo na život svog oca Alije, odnos s njim, njegovo djelovanje i političku zaostavštinu.

Kazao je da su sile protiv kojih se borio propale, a njegove ideje, 19 godina poslije smrti i preseljenja, još uvijek žive.

Kazao je da se, nakon neuspješnih pokušaja spašavanja Jugoslavije, Alija i Stranka demokratske akcije (SDA) okreću očuvanju BiH na referendumu.

“Uslijedio je brutalan napad na opkoljeno Sarajevo i cijelu BiH. Alija je sve vrijeme bio u narodu, obilazio linije i pješke išao na posao”, rekao je Izetbegović, dodavši da je Alija Izetbegović tokom rata posjetio svaku liniju u BiH.

Dodao je da je kreator Dejtonskog sporazuma Richard Holbrooke rekao “da nije bilo Izetbegovića, ne bi bilo BiH”.

“Naravno, Bosnu su odbranile stotine hiljada ljudi koji su faktički svojim tijelima zaustavili JNA. Da nije bilo Alije, ne bi bilo sloge među njima. Oni su vjerovali ovom starom čovjeku”, rekao je Izetbegović.

Na kraju je rekao da je BiH nakon rata stvorila neočekivana savezništva sa zemljama poput SAD-a, Turkiye…

“Recep Tayyip Erdogan je bio posljednji lider koji je razgovarao s Alijom nekih 20-ak sati pred njegovo preseljenje. Alija mu je ostavio u amanet brigu za BiH. Nije mu ostavio Bosnu u amanet, kako to pričaju naivni dušmani, već brigu za Bosnu. Obavezu da nas ne zaboravi. Alija je prepoznao dolazećeg lidera. Erdogan taj teret nosi u emanet, uz sve druge terete”, rekao je Izetbegović i dodao:

“Rob Božiji Alija je otišao prije 19 godina s ovog svijeta, ali pisac, mislilac, lider nije nikad otišao. Njegove ideje, knjige, politička zaostavština itetkako živi. Nikad se nije snimalo više serija i filmova o njemu, nikad izadavalo više knjiga. Nisu mu dali mira ni u smrti, minirali su mezar. Sile su izgledale neuporedivo jače od njega, ali da su bile jače pobijedile bi ga. Te sile su nestajale, Alijino djelo, ideje i sjećanja na njega su ostali, žive i traju”.

U nastavku akademije upriličen je i prigodni koncert duhovne muzike u produkciji Hayat TV kao medijskog partnera u organizaciji ovog događaja.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

_{Preuzeto: AA}