Reis Kavazović: Na divljaštvo uzvratili smo kulturom

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović izjavio je danas u Zagrebu kako su Bošnjaci na brutalnu agresiju i divljaštvo koje su doživjeli devedesetih godina uzvratili kulturom i vinuli se u visine, izdigli iznad tog ljudskog sunovrata u kojem je muslimanima prijetilo njihovo fizičko uništenje, prenosi Mina.

Svjedoči tome, kako je podsjetio, nekoliko 30-godišnjica koje su obilježne u vrlo kratkom roku: 30. godišnjica obnovljene Behram-begove medrese u Tuzli, 30. godišnjica Behram-begove biblioteke u Tuzli, te 30. godišnjica osnivanja Mešihata u Novom Pazaru, koji će potom obnoviti rad Isa-begove medrese i osnovati Fakultet za islamske studije.

– Ovdje u Zagrebu, evo, obilježavamo 30. godišnjicu medrese, odnosno sada Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića. Na sve te godišnjice veoma smo ponosni, one nam srca ispunjavaju srećom – kazao je reisul-ulema prisutnima na svečanoj akademiji u Kino-dvorani Studentskog centra u Zagrebu.

Dodao je da su sve navedene obrazovne ustanove osnovane u izrazito teškim okolnostima, u okolnostima kada su Bošnjaci kao narod bili izloženi brutalnoj agresiji kojom je ciljano njihovo fizičko uništenje, uništavana njihova dobra, paljene kulturne institucije, a narod nemilosrdno proganjan i ubijan.

– Na to divljaštvo uzvratili smo kulturom, pokazujući težnju da se izdignemo iznad tog kala, tog ljudskog sunovrata, i vinemo se u visine. I vinuli smo se: do sada je iz tih i drugih obrazovnih ustanova izišlo na hiljade učenika. I ne samo to: iz njih su izlazili brojni elitni učenici koji su potom završavali razne fakultete i preuzimali odgovorne funkcije u društvu, snažno doprinoseći njegovom razvoju – materijalnom i duhovnom i kulturnom. Oni su, dakle, naši blistavi proizvodi. Zahvaljujući upravo takvoj orijentaciji odoljeli smo iskušenju da se svetimo onima koji su nas napadali i nanosili nam bol i patnju, terorizirali nas, rušili naše vjerske objekte, ubijali nam djecu i bližnje, a što su mnogi očekivali i možda priželjkivali – naveo je reisul-ulema.

Poručio je kako su takve obrazovne ustanove i danas potrebne, jer „kako vrijeme odmiče, i čovječanstvo sve očitije klizi u sunovrat, sve su potrebnije“.

– Rekao bih čak da su nužne. Naime, sve one prožete su duhom Kur'ana, Božije objave koju u autentičnom izdanju imamo u svojim rukama, a koja nam je – nama ljudima – dostavljena iz samog korijena Egzistencije kao uputa i lijek za ono što nam pritišće srca, što nas mori. On nam govori o tome da je Poslanik, a.s., i poslat li juzekkikum ve ju'allimukumul-kitabe vel-hikme, tj. da vas duhovno i moralno pročisti i poduči vas knjizi i mudrosti. I naše škole imaju upravo taj zadatak: da učenicima ne samo pruže kvalitetno, odnosno izvanredno znanje i obrazovanje, već i da ih odgoje na autentičnim načelima morala i visokim standardima kulture. Učenici naših obrazovnih ustanova u tom pogledu, Bogu hvala, prednjače i pokazuju visoke vrijednosti – rekao je reisul-ulema.

Govoreći o značaju znanja, podsjetio je kako je ono u Kur'anu spomenuto 375 puta, te da je na mnogim mjestima naglašeno da nisu jednaki oni koji znaju i oni koji ne znaju, i da se Boga najviše boje, da Ga najviše i poštuju oni koji imaju duboko znanje.

– Znanje ide uz čovjeka. Kada Kur'an govori o stvaranju čovjeka napominje da ga je Bog Dragi ‘podučio imenima svih stvari’. Znanje je, dakle, suštinska odlika čovjeka, njegovo stjecanje omogućio je sami Bog. Pitanje je da li bi čovjek i imao neki viši smisao bez znanja. Objavljivanje Kur'ana i započeto je pozivom da se uči, čita i proučava – u ime Boga, tj. u ime najviše vrijednosti. Islam je zapravo i zasnovan na znanju i od čovjeka zahtijeva permanentno stjecanje znanja, uključivanje u taj proces. Znanje, dakle, nije nešto statično, već jedan vrlo dinamičan proces, koji se treba odvijati kontinuirano – naveo je reisul-ulema.

Međutim, kako je pojasnio, znanje bez svijesti o Bogu i bez moralne podloge može biti upotrijebljeno u nečasne, pa i zle svrhe, i može životu nanijeti veliku štetu.

– Zato je veoma važno da se ono stječe paralelno s duhovnom i moralnom izgradnjom, sukladno Kur'anu. Naše obrazovne ustanove čine upravo to: proizvode obrazovan i moralan kadar, s visoko razvijenom sviješću o svrsi čovjeka i njegovoj zadaći na Zemlji. Eto zašto će one uvijek zadržavati svoju aktuelnost i biti naša velika potreba – kazao je resiul-ulema.

Na kraju je poručio kako čvrsto vjeruje da će svršenici islamskih škola uvijek uspostavljati dobru komunikaciju sa svršenicima kršćanskih i jevrejskih škola, ali i sa svršenicima drugih škola, i da će s njima održavati lijepe i korektne odnose.

– Vrijeme u kome živimo opterećeno je brojnim krizama, izazovima i prijetnjama. No, i u takvom vremenu moraju postojati oni koji će biti iznad toga, koji će predstavljati nadu i biti svjetionici u dobru i humanosti, uspostavljati mostove saradnje. Niko nije pozvaniji da to bude od onih koji prođu kroz naše škole. Pa neka budu svjetionici! Neka budu na čelu onih koji pronose i pozivaju dobru i šire ljubav među ljudima! Čestitam današnjim slavljenicima. Hvala vam što ste nas okupili u ovako impozantnom broju. Molim Dragog Boga da nagradi one koji su osnovali ovu školu, koji je održavaju i koji na bilo koji način doprinose njenom radu i trajanju. Hvala vam svima, Bog vas blagoslovio – kazao je reisul-ulema.

_{Redakcija portala Busovacki.ba}