Brisanje Bosne i Hercegovine iz naziva nacionalnih spomenika nije najveća zamka u izmjenama zakona usvojenim u RS-u

Nakon što je Narodna skupština RS-a izmijenila Zakon o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, otvorile su se mogućnosti za daljnje urušavanje države i njenih institucija u skladu sa političkom strategijom SNSD-a.

Narodna skupština RS-a je usvojila izmjene kojim je na prvom mjestu iz sintagme “nacionalni spomenici” izbrisana Bosna i Hercegovina, a zatim je izbrisan i dio zakona u kojem se navodi da se primjenjivanje odluka komisije podrazumijeva bez potrebe za donošenjem daljih odluka, zakona, propisa ili drugog.

Delegatkinja u državnom Domu naroda Snježana Novaković Bursać je napisala da Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, nema i nikada nije imala dodatak Bosna i Hercegovina u svom nazivu.

Za usvajanje zakona su glasali i zastupnici SDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Andrea Gajić, Mirsad Duratović i Saša Grbić.

Upravo je Grbić u svojoj reakciji iznio slične argumente objašnjavajući svoje glasanje poštovanjem Dejtonskog sporazuma u cjelini.

“Nigdje se nije spominjala BiH, radi se o nacionalnim spomenicima, ne vidim da smo na neki način ugrozili ono za šta se borimo. Jasno je ko stoji iza ovoga”, naveo je Grbić.

Ni Snježana Novaković Bursać, a ni Saša Grbić se u svojoj reakciji nisu osvrnuli niti pojasnili zašto je iz zakona izbrisan dio o tome da se primjenjivanje odluka Komisije podrazumijeva bez potrebe za donošenjem daljih odluka, zakona, propisa ili drugog.

Član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Faruk Kapidžić je u razgovoru za Klix.ba kazao da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u svom začeću, prema Aneksu 8 i presudama Ustavnog suda BiH, je uspostavljena kao sui generis organizacija koja je imala sva obilježja međunarodne organizacije.

“Uspostavljena je međunarodnim sporazumom, a u njenom sastavu su bili stranci koji su uživali imunitete i priviliegije zagarantovane Bečkom konvencijom o imunitetima i privilegijama.  Komisija kao takva je funkcionisala u potpunosti van ustavno-pravnih okvira institucija BiH. Dakle, u svom početku nije osnovana kao institucija Bosne i Hercegovine. Ona će postati to 5 godina kasnije, u postupku i na način predviđen čl. 9. Aneksa 8. Nakon što se ugovorene strane nisu dogovorile drugačije, odgovornost za zaštitu nacionalnih spomenika je prešala na BiH i postala njena dodatna nadležnost u skladu sa čl.3 stav 5 Aneksa 4.”, kazao je Kapidžić.

On navodi da je s tim u vezi i Visoki predstavnik dao autentično tumačenje, a Predsjedništvo BiH donijelo Odluku o Komisiji kojom se ista uspostavlja kao institucija BiH.  

“Upravo ova hronologija njenog razvojnog puta i naknadnog osnivanja kao institucije BiH obrazlaže odsutnost ‘Bosne i Hercegovine’  u Aneksu 8. ‘Odsutnost’ Bosne i Hercegovine u Aneksu 8 apriori ne znači ni u kom slučaju da je naknadno dodavanje ‘Bosne i Hercegovine’ suprotno Aneksu 8. Naprotiv, BiH je preuzela nadležnost za zaštitu nacionalnih spomenika naknadno, pa su i nacionalni spomenici, u postupku i na način predviđen čl. 9 Aneksom 8, naknadno postali nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine, a što je Komisija u svojim odlukama, u okvirima ovlaštenja iz čl. 7 Aneksa 8,  utvrdila jasno i nedvosmisleno. Odluke Komisije prema Aneksu 8 su konačne i obavezujuće za sve, pa i RS”, poručio je Kapidžić.

On navodi da pripadnost nacionalnih spomenika Bosni i Hercegovini koja proizilazi iz dodavanje odrednice “Bosne i Hercegovine“ podrazumijeva dvije neosporne činjenice: da je nadležnost za zaštitu, na način preciziran čl. 9 Aneksom 8, na BiH, odnosno da se stavlja pod zaštitu odlukom ove  institucije BiH i da se nalazi na njenoj teritoriji.

“Navodi o neusklađenosti prethodno navedenog sa Aneksom 8 su posljedica politikanstva, neupućenosti, ali i tendencioznog i selektivnog pristupa. Poslanici SDP-a u NSRS pričaju o Dejtonskom sporazumu i švedskom stolu, a služe se upravo metodama koje spočitavaju drugima”, naveo je Kapidžić.

Što se tiče druge odluke, Kapidžić podvlači da su prema Aneksu 8 odluke Komisije konačne i obavezujuće, a entitet na čijoj teritoriji se to dobro nalazi je dužan implementirati mjere koje su propisane odlukom komisije i da brisanje rečenice tu obavezu ne mijenja.

Kazao je da je ovo što se dešava uvod i da je sljedeći korak u tome što će se osporavati nadležnosti Komisije.

“Sljedeći korak je korak u kome će osporavati nadležnost Komisiji da odlukom utvrđuje mjere zaštite koje su suština donošenja odluka Komisije i da je to stvar koju trebaju, po svom nahođenju, utvrđivati, entitetske institucije. Tu je kraj. Ovim izmjenama i dopunama želi se kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovini ‘uknjižiti’ isključivo na jedan od naroda u BiH, a to nije u skladu sa Aneksom 8. Ovdje poenta je u narativu da ne postoji kulturno naslijeđe, a time i kulturni identitet BiH, već isključivo kulturno naslijeđe Srba, Bošnjaka, Hrvata. Ovim se želi, kao i u svakoj drugoj sferi, Bosnu i Hercegovinu svesti na geografski prostor, državnu zajednicu entiteta. Ovo je dio šireg plana. Istog plana prema kojem BiH navodno nema državne institucije, već zajedničke”, upozorava Kapidžić.

Kao dio tog plana ističe i da Agenciju za zaštitu ličnih podataka ne zovu Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, već Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.

Kapidžić je najavio i da će zbog izmjene biti podnijeta Apelacija Ustavnom sudu BiH i da je to u suštini i najkonkretniji odgovor na postupke Vlasti RS.

_{Izvor: Klix.ba}