Mraz, kiša, pa tropske vreline: Suša neće donijeti štete, jer voća gotovo da i nema

Za manje od mjesec prohladne dane i jutra s mrazevima u BiH su zamijenile tropske vreline, s temperaturama iznad 30 stepeni. 

Ovakve oscilacije, izvjesno je, izazvat će štete u poljoprivredi i voćarstvu, a proizvođači širom BiH zabrinuto gledaju u nebo, plašeći se i grada, koji u ovakvim vremenskim prilikama ne bi predstavljao iznenađenje.

Količine kiše

– Teško da trenutna suša može napraviti veću štetu na voću, jer voća gotovo da i nema. Od mraza, preko velikih količina kiše, sad imamo visoke temperature koje gotovo da i nemaju šta oštetiti. Nadali smo se da će jabuke biti, ali kao nikada prije i oboljenje čađava krastavost katastrofu je nanijelo voću. Radili smo zaštitu, pokušali da spasimo, ali situacija je jako loša. Šljivu je mraz skinuo, kruška je također loša – kaže Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedora.

Slično je i u Semberiji, gdje dio voća koji preživi do berbe neće biti posebnog kvaliteta. 

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže da se zbog vremenskih neprilika očekuju štete i na poljima kukuruza.

– Više od 20 dana kiše nije bilo u Semberiji, pa je čekamo k’o ozeb’o sunce. Malo je rjeđi prinos, a bez kiše neće ostati ni ovo što ima. Prije 25 dana bilo je 7, a prije dva dana 37 stepeni. To je veliki šok za biljke, ali i za životinje, pa i ljude – kaže Bakajlić.

Borba s državom

Kada je riječ o pšenici, očekuje se dobar urod i kvalitet, ali ratari se plaše najava da će otkupna cijena biti preniska.

– S cijenom se špekuliše, da je neka pšenica uvezena iz Ukrajine preko Srbije, pa se priča o nekoj špekulativnoj cijeni od 25 do 27 feninga po kilogramu. Onda je bolje to uzeti pa pokositi u sijeno. Sad moramo ponovo ući u borbu s državom. Tako nam rade svake godine, a mi nemamo skladišne kapacitete, moramo prodati jer to su nam neke prve pare koje dođu, pa se sve slomi na seljaku. Vidite i najave otvaranja rudnika, sve je vezano jedno za drugo, tako da se pretvaramo u ljušturu od države u kojoj neće biti perspektive za život – ističe Bakajlić.

Voće nema ko da bere

Cijene hrane već godinama su u konstantnom rastu, a ove sezone posebnu pažnju privukle su rekordne cijene voća i povrća. Marjanović pojašnjava da uzroci nisu samo vremenske nepogode i odnos države prema domaćoj proizvodnji. – Cijene više i ne zavise od toga je li voće rodilo ili nije, jer mi već nekoliko sezona imamo situaciju da ga nema ko brati. Zato nije realno očekivati da cijene padaju. Zbog niskih otkupnih cijena, vremenskih neprilika i svega što se sastavi, ljudi su izgubili volju da se bave proizvodnjom – ističe Marjanović.

_{Redakcija portala Busovacki.ba}