Alen Pilav: Pozivam građane da prijave ljekare koji ih neosnovano šalju u privatne klinike

Nakon trakavice koja je trajala više od godinu i po dana, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) dobio je generalnog direktora 31. jula ove godine. Na tu poziciju je izabran torakalni hirurg Alen Pilav, koji je ujedno i dugogodišnji uposlenik KCUS-a.

Pilav je za Klix.ba govorio o aktuelnom stanju na KCUS-u, budućim planovima te je otkrio da li je nakon imenovanja razgovarao sa direktorom Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Ismetom Gavrankapetanovićem kojem federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac nije dao saglasnost za imenovanje.

Kaže da je nemoguće u kratkom roku popraviti stanje koje se, prema njegovoj ocjeni, sistemski urušavalo godinama.

“No, upravo zato radimo temeljno i strateški, korak po korak, kako bismo vratili dostojanstvo ovoj ustanovi i povjerenje građana. Naš cilj je da KCUS bude mjesto povjerenja, sigurnosti i stručnosti. Takav sistem se ne gradi preko noći, ali mi smo krenuli – odlučno, odgovorno i s jasnom vizijom. Mandat generalnog direktora preuzeo sam prije mjesec dana od v.d. prof. dr. Hajrije Maksić, i moram istaknuti da je stanje koje sam zatekao znatno bolje u odnosu na ono koje sam zatekao kada sam ranije obavljao funkciju v.d. generalnog direktora, nakon dr. Sebije Izetbegović. Iako sam više od tri decenije dio KCUS-a, bio sam iznenađen dubinom problema koji su me dočekali”, kaže Pilav.

Stanje ustanove

Dodaje da je ustanova bila devastirana – kadrovski, infrastrukturno i profesionalno.

“Zatekao sam narušene međuljudske odnose, pad povjerenja građana, te ozbiljan nedostatak medicinskog osoblja svih profila, koji su KCUS napustili zbog lošeg odnosa prethodne uprave. Transplantacije su bile skoro potpuno obustavljene, edukacije gotovo onemogućene, a specijalizacije se nisu dodjeljivale planski. Saradnja s renomiranim kliničkim centrima i međunarodnim institucijama bila je prekinuta, što je dodatno izoliralo naše stručnjake. Posebno zabrinjava činjenica da je ustanovom godinama upravljala osoba kojoj je Senat poništio akademsko zvanje zbog neposjedovanja diplome, što je ozbiljno narušilo ugled KCUS-a. Uz to, sistem zaštite podataka pacijenata bio je zanemaren, što je zahtijevalo hitne mjere. Sve navedeno su duboki sistemski problemi koji zahtijevaju vrijeme, stručnost i posvećenost da bi se sanirali”, govori Pilav.

Pitali smo ga šta planira uraditi kako bi poboljšao stanje.

“Odmah po preuzimanju dužnosti 1. septembra, pristupio sam detaljnoj analizi stanja kako bismo definisali prioritete novog menadžmenta. Ključni izazovi su nedostatak kadra i zastarjela medicinska oprema – posljedica dugogodišnjeg lošeg upravljanja. U rješavanju ovih problema imamo snažnu podršku Vlade FBiH, federalnog i kantonalnog ministarstva zdravstva, kao i ZZO KS. Uspješno smo pokrenuli gradnju dijela Centralnog medicinskog bloka – glavne zgrade novog KCUS-a, nakon višegodišnjih zastoja u procedurama. U nove prostore će biti smještene četiri ključne klinike: gastroenterohepatologija, urologija i transplantacija, abdominalna i torakalna hirurgija. Time ćemo osigurati uslove rada i liječenja koji su u skladu sa svjetskim standardima. Ove klinike su sada smještene u zgradama starim više od 130 godina. Paralelno, pokrenuli smo renoviranje i obnavljanje Jedinice intenzivne njege Klinike za anesteziju i reanimaciju, koja je srce KCUS-a jer se tu liječe najosjetljiviji i najugroženiji pacijenti, a koja je godinama bila zanemarivana”, odgovara Pilav.

U planu je i reaktivacija multidisciplinarne internističke intenzivne njege (ranijeg JIIT-a), ukinute 2016. godine. Pilav smatra da je ukidanje neopravdan i strateški katastrofalan potez.

Kaže nam i da intenzivno rade na obnavljaju opreme u svim klinikama – od respiratora i anestezioloških aparata do MRI, CT i PET uređaja, koji su daleko iza optimalnog roka upotrebe te da operacione sale nisu sistemske zanovljene i održavane od 2014 godine.

“Naše kadrove sistemski šaljemo na edukacije, kongrese i stručne sastanke širom svijeta, čime jačamo znanje, razmjenu iskustava i međunarodnu saradnju kako bismo pacijentima omogućili što savremeniju i efikasniju pomoć”, navodi.

S obzirom na to da su dijalizirani i transplatirani bolesnici u FBiH najavili proteste zbog nezadovoljstva stanjem u dijaliznim centrima i malog broja transplantacija, pitali smo Pilava šta planira poduzeti u ovom slučaju.

“Prošle sedmice sam održao sastanak s predstavnicima Udruženja, kao i zajednički sastanak s federalnim ministrom zdravstva, Nediljkom Rimcem. Dogovorene su konkretne mjere neophodne da se ovom problemu pristupi sa svih strana i u što većem kapacitetu. Transplantacijska medicina je godinama bila zanemarena na KCUS-u, ali već tokom mog prethodnog mandata kao v.d. direktora, transplantacije su vraćene među prioritete. U narednim sedmicama su zakazane srodničke transplantacije bubrega. I prije preuzimanja mjesta v.d. direktora pokrenuo sam inicijativu za uključivanje BiH u Eurotransplant program, uz veliku pomoć zastupnika Saše Magazinovića, čijim zalaganjem je ova inicijativa dobila jednoglasnu podršku u državnom parlamentu, nakon čega je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, koja je prepoznala važnost ovog procesa, zvanično predala zahtjev za pristup BiH programu Eurotransplanta”, kaže Pilav.

Dodaje da je Bošnjak uložila i ulaže ogromnu energiju da ovaj proces uspije. Procedura je u toku, a uključivanje u ovaj program značajno bi povećao broj transplantacija i spasio živote pacijenata.

Podsjeća da je KCUS nekada bio lider u transplantacijskoj medicini – od bubrega i rožnice koje su se standardno radile, pa do prve transplantacije srca u BiH u prošloj godini.

“Planiramo sistemski uspostaviti transplantaciju jetre i uvesti transplantaciju pluća. Poseban fokus stavljamo na eksplantaciju – proceduru prepoznavanja moždane smrti najtežih pacijenata, kao i na razgovora sa obiteljima takvih pacijenata kako bi im se objasnili svi aspekti darivanja organa. KCUS mora preuzeti tu odgovornost, i već smo blizu sistemskog rješenja”, ističe.

Deficit kadra

Jedan od glavnih problema u zdravstvu u našoj zemlji je nedostatak kadra, a ovog problema nije pošteđen ni KCUS.

“Deficit medicinskog kadra je globalni izazov, ali KCUS je dodatno pogođen zbog lošeg upravljanja u prethodnim godinama. Brojni stručnjaci su napustili ustanovu zbog neprofesionalnog odnosa i mobinga. Tokom pandemije koronavirusa, u jednom danu nas je napustilo 13 anesteziologa – gubitak koji je teško nadoknaditi. Nedavno smo raspisali konkurs za četiri anesteziologa, a prijavila se samo jedna osoba. Edukacija i specijalizacija su bile zanemarene, što je dugoročno oslabilo sistem. Kvalitetan ljekar se mjeri i po broju mladih kolega koje je obučio. Obzirom na to da su mnoga radna mjesta ostala upražnjena, sada moramo ubrzati proces specijalizacija, pojačati edukacije i omogućiti našim kadrovima odlazak na međunarodne kongrese i stručne skupove. Time ne samo da jačamo znanje, već i gradimo mrežu saradnje koja je ključna za kvalitetnuzdravstvenu njegu”, kaže Pilav.

Razgovarali smo i o putu pacijenta u Kantonu Sarajevo, koji je značajno skraćen u odnosu na raniji period, ali i dalje ima prostora za poboljšanje te proces nije u potpunosti gotov.

“Put pacijenta je značajno unaprijeđen zahvaljujući predanom radu Kantonalnog ministarstva zdravstva, predvođenog ministrom dr. Enisom Hasanovićem. Ukinute su višestruke uputnice, a onkološki pacijenti sada kompletan tretman završavaju s jednom uputnicom, što je ogroman korak ka efikasnijem sistemu. U početku su postojale tehničke poteškoće, ali prelaskom na elektronske uputnice, zahvaljujući kantonalnom ministarstvu zdravstva i ZZO KS, proces je znatno ubrzan i pojednostavljen. Uveli smo i dodatne termine vikendom za pretrage koje se dugo čekaju, uz plaćene prekovremene sate, kako bismo smanjili liste čekanja. I dalje radimo na optimizaciji svakog koraka – od prijema do dijagnostike, kako bi pacijenti dobili brzu, kvalitetnu i dostojanstvenu uslugu. Transparentnost je ključ našeg pristupa – objavili smo liste čekanja kako bi građani imali jasan uvid u termine i prioritete, ali i da se sami uvjere da se čekanje na preglede skraćuje i da nema ubacivanja pacijenata preko reda. Iako je bilo otpora prema toj transparentnosti, vjerujemo da je istina najbolji saveznik povjerenja”, objašnjava Pilav.

Dodaje da se hitni slučajevi i novootkriveni onkološki pacijenti i dalje tretiraju s prioritetom, u skladu sa stepenom hitnosti.

Rad u privatnim ustanovama

Pitali smo Pilava da li je na KCUS vraćena praksa prema kojoj uposlenici imaju pravo rada i u privatnim ustanovama, što je u periodu svog mandata ukinula bivša direktorica Sebija Izetbegović.

“Brojne teme vezane za zdravstvo su ispolitizirane iz različitih interesa. Time se stvara loša slika i razvija animozitet prema ljekarima, zaboravljajući da se radi o osobama koje su svoj život posvetile liječenju pacijenata. Naravno da među njima ima i onih koji se vode novcem, ali je za preko 90% liječnika pacijent prvi i jedini prioritet. Nemojte da zbog nemoralnih pojedinaca ili zbog nečijih bolesnih ambicija sve doktore uvlačimo u mulj dnevnopolitičkog prepucavanja. Rad u privatnim ustanovama nakon redovnog radnog vremena je dozvoljen, u skladu sa zakonskim regulativama. KCUS je jasno definisao pravila: sve dok naši uposlenici profesionalno obavljaju svoje obaveze unutar KCUS-a, imaju pravo na dodatni angažman van radnog vremena. Međutim, striktno kontrolišemo moguće zloupotrebe – posebno slučajeve usmjeravanja pacijenata iz javnog u privatni sektor za usluge koje KCUS već pruža u okviru zdravstvenog osiguranja. Takvo ponašanje je neprihvatljivo, nezakonito i podložno sankcijama”, ističe.

Također, Pilav poziva sve građane da takve slučajeve prijave njemu direktno.

“Nedavno smo pokrenuli disciplinski postupak protiv jednog ljekara koji je uputio pacijente u privatnu kliniku bez opravdanja – KCUS je u potpunosti sposoban da obavi tu proceduru. Takve pojave ćemo odlučno sankcionisati, jer štete povjerenju u javni zdravstveni sistem i profesionalnom integritetu naših uposlenika”, kaže on.

Prema posljednjim podacima, KCUS je krajem prošle godine bio u minusu devet miliona KM.

Pilav navodi da je KCUS javna ustanova koja dobija sredstva za jasno definisane namjere.

“Svaka marka je dokumentovana i usmjerena ka poboljšanju uslova liječenja – od nabavke opreme do izgradnje novih objekata. Ukoliko se pojavi ušteda to znači da je novac uskraćen pacijentima. Na Klinici za pedijatriju zatekli smo inkubatore stare i po 20 godina. Nabavka novih uređaja nije luksuz – to je obaveza prema našim pacijentima. Finansijski minus je rezultat višegodišnjih zanemarivanja – zastarjele opreme, neisplaćenih obaveza prema uposlenicima, sudskih kazni zbog lošeg upravljanja, te hitnih ulaganja u sigurnost i kvalitet usluge. Samo za tužbe nastale tokom prethodnih uprava isplatili smo više od milion KM, dok su stotine hiljada otišle na štetu zbog tužbi koje su presuđene zbog nepoštivanja prava radnika od strane ranijeg menadžmenta. Dio duga je napravljen zbog zakonski propisanog plaćanja prekovremenih sati radnicima koji rade da bi pacijenti dobili kvalitetnu i bržu uslugu te time nadoknađujemo deficit kadra”, kaže Pilav.

Ističe da je uz podršku Ministarstva zdravstva KS potpisan ugovor sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu za pružanje dodatnih patohistoloških usluga da bi smo našim pacijentima omogućili brže postavljenje dijagnoze, jer naši patolozi jednostavno ne stižu da riješe veliki broj nalaza.

“Specijalista ove grane nema na tržištu rada, tako da smo se odlučili na ovaj potez iako on KCUS-u generiše ‘gubitak’, s čim ćemo se izboriti jer – KCUS je bolnica, a ne štedionica. Radije ćemo poslovati u minusu, nego štediti na zdravlju i sigurnosti građana. Naš cilj je dugoročna stabilizacija kroz odgovorno upravljanje, transparentnost i strateška ulaganja”, ističe.

Pitali smo ga i kako odgovara na optužbe bivše generalne direktorice Sebije Izetbegović koja kaže da je stanje na KCUS-u loše, da se pacijenti žale, a uposlenici odlaze.

“Tokom dva puna mandata, dr. Izetbegović imala je priliku pokazati rezultate. Umjesto toga, danas saniramo posljedice njenog upravljanja: devastirane kadrovske strukture, narušene međuljudske odnose, zatvorene kapije za pacijente, doktore, edukaciju i saradnju, te ozbiljno narušen ugled Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Neću se baviti polemikama na društvenim mrežama niti spuštati ispod akademskih uzusa diskusije. Posebno neću erodirati dostojanstvo profesije doktora medicine i položene Hipokratove zakletve. Moj fokus je isključivo na radu, obnovi i vraćanju povjerenja u KCUS. Oni koji svoju dosadu žele liječiti traženjem sagovornika za društvene mreže, u meni ga neće pronaći”, kaže Pilav.

Naglašava da su pokrenute istrage zbog neovlaštenog dijeljenja informacija i fotografija iz KCUS-a, profesionalnost mora imati jasne granice.

“Senat Univerziteta u Sarajevu jasno je rekao svoje kada je dr. Izetbegović oduzeo akademsko zvanje. To je poruka koja ne treba dodatno tumačenje. KCUS danas gradi, obnavlja, educira i liječi. Ne nudimo reklame, popuste i aranžmane u privatnim klinikama u inostranstvu, koje viđate na bilbordima – nudimo sistem u kojem pacijenti žele ostati, a ne tražiti alternativu. To je naš odgovor na sve kritike”, odgovara Pilav.

I na kraju razgovora smo ga pitali da li je nakon preuzimanja mandata razgovarao sa Ismetom Gavrankapetanovićem te da li se očekuje snažnija saradnja KCUS-a i Opće bolnice.

“Ismeta Gavrankapetanovića poznajem više od tri decenije, od zajedničkih mladalačkih dana na Bistriku, preko ratnih godina kada smo, ja student, a on specijalizant pomagali vrhunskim ljekarima na ortopediji, Jerlagiću, Javoriću, Troliću, Tunoviću, Masaku, Duriću, Ćibi, Milaševiću i brojnim drugima – koji su nas učili temeljnim postulatima hirurgije i plemenitoj vještini spašavanja života. Nas dvojica smo uvijek imali i imamo korektnu saradnju. Dvije bolnice koje vodimo, a koje su udaljene 500 m, su upućene jedna na drugu u cilju pomaganja u liječenju pacijenata, što svakodnevno i radimo. Za zdravstveni sistem BiH ključno je da sve institucije djeluju sinhronizovano. KCUS ima izuzetnu saradnju s ministarstvima, sindikatima, zavodima i drugim bolnicama, uključujući i Opću bolnicu. Naš zajednički cilj je unapređenje zdravstvene njege, i ta saradnja se već odvija na visokom nivou. Najvažnije je da je saga oko imenovanja završena, uz poštivanje svih zakonskih procedura. Trebat će još vremena da se kod nas prihvati princip da smo svi jednaki pred zakonom i da pravila važe podjednako za sve”, zaključuje Pilav.

_{Redakcija portala Busovacki.ba}