Gorivo sve skuplje, stručnjak upozorava: Nemoguće je da su već potrošene sve jeftinije zalihe

Jedina moguća solucija da se ublaži ovakav rast cijena jeste interveniranje u poreznu strukturu, kaže Bošković.

Cijena nafte na svjetskoj berzi dostigla je 104 dolara po barelu, pa su od jutros osvanule i nove cijene goriva na pojedinim benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Cijena dizela po litru porasla je za deset feninga i u prosjeku iznosi 3,60 KM. Razlog je jasan, ali da li je i opravdan? Iz Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine tvrde da jeste.

‘Imamo situaciju da su, zbog postojanja zaliha, veleprodajne cijene stigle maloprodajne. Situacija je, nažalost, takva da možemo očekivati samo daljnja poskupljenja. Jedina moguća solucija da se ublaži ovakav rast cijena jeste interveniranje u poreznu strukturu. Međutim, u ovako organiziranoj zemlji to je jako teško očekivati’, kazao je za FTV predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Milenko Bošković.

Bez političkog dogovora o ograničavanju akciza i marži na naftne derivate, maloprodajne cijene rastu dok se puni kasa Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a građani su oštećeni. Za automatski rast cijena, međutim, ne postoji opravdanje, pojašnjava ekonomski stručnjak Igor Gavran.

‘Definitivno još uvijek nije, pogotovo ne u ovom obimu, jer je jednostavno nemoguće da su se sve zalihe iscrpile i potrošile, one nabavljene po nižim cijenama. To je uobičajena praksa koja se dijelom može spriječiti inspekcijskim nadzorom, ali čak su i inspekcijske kazne manje od zarade koju naftaši na ovaj način ostvaruju’, ističe Gavran.

Dok traje kriza, bit će i onih koji od nje profitiraju, dok većinskom stanovništvu slijede neizvjesnost i strah od lančanih poskupljenja. Od nadležnih, međutim, izostaju strategija i odgovor na krizu. Zalihe jedva da postoje.

‘Praktično, naftne rezerve u Bosni i Hercegovini svode se na ono što imamo u cisternama kamiona koji idu prema benzinskim pumpama, odnosno ono što imamo u vagonima na željeznici koji idu od luke Ploče prema Bosni i Hercegovini’, navodi stručnjak za energetiku Amer Jerlagić.

Sigurnosna kriza stvara ekonomsku, i obrnuto. Ukoliko se nastavi kriza na Bliskom istoku, izvjesna je još veća inflacija.

‘Nezadovoljstvo građana suočenih s ekonomskim problemima i manjim socijalnim davanjima zasigurno će uzrokovati veoma težak i turbulentan period za sve vlade’, smatra direktor Centra za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine Denis Hadžović.

Dok su druge vlade barem pokušale umanjiti krizu i pomoći građanima kroz ograničavanje akciza, u našoj državi blokade – i Zakona o akcizama i samog Doma naroda. Konkretnije, SNSD mjesecima obara kvorum i odbija usvajanje zakona koji bi pomogao svim građanima Bosne i Hercegovine, piše Federalna.ba.