BiH počela proces energetske tranzicije, za EU kasnimo 10-15 godina

Nakon dugogodišnjeg kašnjenja za zemljama regije i Evropske unije, Bosna i Hercegovina počela je proces energetske tranzicije, a time i ispunjavanje direktiva Evropske unije u ovoj oblasti. Vlada Federacije usvojila je set reformskih zakona, kojim energetski sektor približavaju evropskim standardima. Bosna i Hercegovina do sada je ostvarila 39 odsto planiranih ciljeva i obaveza u oblastima tranzicije.

Prvi korak ka liberalizaciji tržišta i čistijoj energiji već smo učinili donošenjem Nacrta zakona o električnoj energiji i zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Uskoro će, kako je najavio resorni ministar, prema Vladi Federacije biti upućeni i zakoni o obnovljivim izvorima energije, kao i o gasu, te izmjene i dopune Zakona o energijskoj efikasnosti. Ranije je i Republika Srpska usvojila zakon kojim se tretira proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije.

“Novim zakonom o električnoj energiji unapređuje se, između ostalog, sistem kontrole izgradnje proizvodnih objekata, te uvode zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Pojednostavljuju se administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana. Uvode se i mehanizami za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije”, navodi federalni ministar energije i rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Bosna i Hercegovina samo u energiji sunca i vjetra, koja je ekonomski najisplativija, ima potencijal za proizvodnju elekrične energije koji je dva puta veći od sadašnjih i budućih naših potreba u narednih 30 godina. U proizvodnji električne energije imamo 40 posto proizvodnje iz obnovljivih izvora isto tako i korištenja te energije, poručuju stručnjaci. Naglašavaju i da Elektroprivrede ne mogu biti nosioci energetskih tranzicija prvenstveno zbog toga što su one nedovoljno finansijski spremne, kao i da nemaju dovoljno znanja i stručnih kapaciteta da sam taj proces i obave.

“Glavni nosioci su uvijek bili država koja stvara uslove da se tranzicija može obaviti, daje takav regulatorni okvir i sistem u kojem se to može desiti i privreda i građani. Normalno, ukoliko su elektroprivrede aktivno uključene u sam proces tranzicije, utoliko će tranazicija biti lakša. Ovako imamo situaciju da EP pričaju o tranziciji, a s druge strane malo ili nedovoljno rade. Kasnimo četiri do pet godina za našim susjedima, a za Evropskom unijom kasnimo 10 do 15 godina”, kaže Damir Miljević, ekonomista i stručnjak za energetiku.

“Trenutno se donosi, odnosno kreira tzv. Energetski integrisani klimatski plan koji mora biti jako ambiciozan, s obzirom da je BiH potpisnik i Sofijskog ugovora i Pariškog sporazuma, obavezala se da slijedi direktive EU, idu u smjeru dekarbonizacije i prelazak sa fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije, što znači da je vrlo upitna gradnja novih termoblokova, uključujući i Blok 7 TE Tuzla, da ne govorimo o nekim drugim najavama”, ističe Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.

A tokom energetske tranzicije neminovno će doći i do zatvaranja rudnika uglja i termoelektrana. Elektroprivreda je već pokrenula proces transformacije svog proizvodnog portfolija s ciljem smanjenja udjela proizvodnje iz uglja. Bit će započet proces reorganizacije rudnika na čemu Elektroprivreda intenzivno radi. Prva sredstva za ovu namjenu u iznosu od 125 miliona maraka već su izdvojena. Interes u ovom smjeru iskazale su međunarodne finansijske institucije.

“Iako dugoročni planovi za Bosnu i Hercegovinu nisu još usvojeni, trend smanjenja korištenja uglja je zapravo započeo. Tako je Elektroprivreda BiH počev od 2018. godine, u skladu sa Nacionalnim planom redukcije emisija, krenula sa ograničavanjem sati rada za tri bloka koji će biti zaustavljeni u 2023. godini”, navode iz EP BiH.

“Značajno je sad prilagoditi politiku državnog regulatora, energetskog regulatora, oba ministarstva da se novi proizvodni objekti mogu što prije smjestiti u prostor, procedure su komplikovane, a drugo je da se prilagodi politika reguliranih tarifa za distribucionu mrežu”, ističe Janez Kopač, bivši direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Još je dug put Bosne i Hercegovine da dekarbonizuje energetski sektor, odnosno uvede što više obnovljivih izvora energije. No, ozbiljne nas posljedice čekaju ukoliko ponovo budemo kasnili na ovom planu. Prva od posljedica koja se već dugo najavljuje će biti i nemogućnost izvoza električne energije iz Termoelektrana zbog previsokih cijena. To je bio slučaj i u Makedoniji prošle godine kada je zbog kašnjenja u procesu tranzicije ostala bez struje..

_{Izvor: bhrt.ba}