Evo kada prelazimo na zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena se vraća u nedelju 30. oktobra. Tada ćemo kazaljke pomjeriti sa 3 na dva sata i dobiti dodatnih sat vremena.

U noći između subote i nedelje treba vratiti satove jedan sat unazad jer se završava ljetno računanje vremena!

Ljetno računanje vremena počelo je u nedelju 27. marta kada su se kazaljke pomjerile sat vremena unaprijed, odnosno sa 2 na 3 sata.

Računari, mobilni telefoni i drugi savremeni uređaji koji pokazuju tačno vrijeme automatski će da “pređu” na zimsko računanje vremena, ali ako imate i dalje neki analogni pokazivač vremena ili stariji uređaj koji “ne umije” automatski da odradi tu radnju, ne zaboravite da pomjerite kazaljke jedan sat unazad, sa 3.00 na 2.00.

Još nije postignuta saglasnost o pijredlogu Evropske komisije od prije četiri godine da se ukine sezonsko pomjeranje sata posljednje nedjelje u martu, odnosno u oktobru. Prijedlog je 2019. podržao Evoropski parlament, ali treba da ga usvoje države članice.

Promjene u saobraćaju koje donosi pomicanje sata

Promicanje sata odrazit će se na željeznički promet tako što će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom.

Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.

Odgođeno ukidanje pomicanja sata u Europskoj uniji

Satovi se dva puta godišnje pomiču od 1996. godine, kada je to postalo obavezno zakonskim odredbama Europske unije.

Utjecaj pomicanja sata na zdravlje

Brojna su istraživanja pokazala da je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u martu i oktobru povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama. Doduše te su tegobe puno rjeđe u oktobru, nego u martu. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.

Sve veći broj istraživanja tijekom godina ukazuje na to da pomicanje sata ima male, ali stvarne negativne učinke. Samo neke od tegoba koje možete očekivati prelaskom na zimsko računanje vremena su pospanost, manjak koncentracije, glavobolja, srčani problemi i povećana opasnost od moždanog udara, problemi s viškom kilograma, neispavanost, malaksalost, nagli pad raspoloženja, pa čak i depresija.

Pomicanje sata stvara nered u našem biološkom satu, pa tako i navikama vezanim uz spavanje. Stručnjaci navode da, unatoč pomicanju sata, naš unutarnji sat još neko određeno vrijeme nastavlja raditi po starom računanju vremena, stvarajući blaži oblik jet laga.

Povećan rizik od srčanih i moždanih udara. Dokazano je da pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Starije osobe te osobe koje boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tijekom tog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.

Narušeno mentalno zdravlje. Kraći dani direktno utječu i na raspoloženje, pa je kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena sezonska depresija tijekom jesenskih i zimskih mjeseci. Najčešći simptomi su pad razine energije, loše raspoloženje te izbjegavanje druženja s ljudima.

Problemi s kilogramima. Kraći zimski dani te manjak Sunčevog svjetla nepovoljno djeluju na želju za fizičkom aktivnošću. Naime smanjeno izlaganje Sunčevoj svjetlosti direktno dovodi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak. Zbog toga se osjećamo umornije i imamo manjak energije, uslijed čega smo znatno manje fizički aktivni, što direktno utječe na probleme s kilogramima.

Jake i učestale glavobolje. Iako prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, našem tijelu i bioritmu potrebno je određeno vrijeme za prilagodbu. Glavobolja je vrlo česta nuspojava ove promjene, a kod osoba koje pate od cluster glavobolja, rijetkog, ali iznimno bolnog poremećaja, zabilježene su pojačane glavobolje u listopadu. Osim toga, tu je i efekt jet laga, koji također doprinosi osjećaju mamurnosti.

Povećan broj saobraćajnih nesreća. Američki znanstvenici zaključili su da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa veći broj prometnih nesreća nego ostalih mjeseci u godini. Na organizam nepovoljno utječe manjak sna, a isti efekt izaziva duže vrijeme spavanja. Posljedica toga je malaksalost i pospanost te manjak koncentracije, a koji nisu dobri suputnici u prometu.

Kako umanjiti negativne učinke pomicanja sata na zdravlje?

S obzirom na to da pomicanje sata potiče neraspoloženost, glavobolju i osjećaj mamurnosti, u prvim danima najbolje je, koliko je to moguće, izbjegavati stvari koje izravno stvaraju nelagodu i nervozu, a polagani tempo uvelike će pomoći u prilagođavanju.

Koliko je moguće, smanjite dnevnu količinu kafe, a tijelo razbudite svakodnevnim jelovnikom prepunim svježeg voća i povrća. Lagana hrana bogata vitaminima i mineralima tijelu će vratiti energiju i prirodnu ravnotežu.

Putujete li ujutro na posao, u tim prvim danima ili sedmicama nakon promjene računanja vremena radije odaberite šetnju ili javni prijevoz, ako je to moguće. Morate li voziti, budite posebno oprezni za volanom.

Odraslom čovjeku potrebno je sedam do osam sati sna pa vrijeme odlaska na počinak tempirajte prema tome kada morate ustati. No osim količine, jako je važna kvaliteta sna – prije odlaska na počinak svakako izbjegavajte gledanje ekrana, a spavaća soba neka bude prozračna i zatamnjena.

Tijelo ćete najbolje vratiti u ravnotežu te popraviti raspoloženje ako pojačate izloženost Sunčevoj svjetlosti – u prostoriji u kojoj boravite razgrnite zastore, a kada vam obveze to dopuštaju, uputite se u šetnju.