Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava 1. marta svake godine, a kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine od Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Održan je 29. februara i 1. marta, a označavao je opredjeljivanje građana ka budućnosti zemlje, a ujedno je bio i uvod u rat.
Punoljetni građani Socijalističke republike Bosne i Hercegovine glasali su o nezavisnosti Bosne i Hercegovine na referendumu na kojem je jedino pitanje bilo:
Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?
Nezavisnost su podržali uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok je veći broj Srba bojkotirao referendum usljed SDS-ovog poziva da Srbi ne glasaju na referendumu. Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasača što je predstavljalo izlaznost od 63,6%. Od ukupno izašlih na glasanje njih 99,7% glasalo je za nezavisnost, a 0,3% protiv te odluke. Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta iste godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995, neposredno nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini i tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.
Prethodno je Zakon o 1. martu donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine, 28. februara 1995. No, na osnovu ovog akta, danas se Dan nezavisnosti obilježava samo u jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Parlament je 28. februara 1995. donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Dan nezavisnosti prvi put je proslavljen 7. aprila 1995. Evropska ekonomska zajednica priznala je ovaj dan kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u Sarajevu će u ponedjeljak i u utorak biti održan niz raznovrsnih programa i sadržaja kojim će se obilježiti jedan od najznačajnijih praznika BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Tim povodom u Sarajevu je danas održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen program obilježavanja Dana nezavisnosti BiH.
Programi se održavaju pod pokroviteljstvom članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Đaferovića. Generalni pokrovitelj je Vlada Kantona Sarajevo, a partneri manifestacije su Grad Sarajevo, Narodno pozorište Sarajevo i Sarajevska filharmonija, dok je izvršni organizator manifetsacije Bosanski kulturni centar KS.
Ulaz na programe je besplatan, uz pridržavanje propisanih trenutno važećih epidemioloških mjera.
U sklopu programa u ponedjeljak će u BKC-u biti premijera dokumentarnog filma “Referendum 92.” autorice Arijane Saračević – Helać.
U utorak je u BKC-u na programu domaći igrani film “Švedsko srce moje majke” Adisa Bakrača. Također, istog dana u galeriji BKC-a održat će se javna tribina “Šta nama znači Prvi mart?”. Praznični muzički program na otvorenom održat će se ispred gradske tržnice Markale u utorak u periodu od 13 do 22 sata.
Direktor BKC-a Jasmin Duraković tim povodom je istakao da je povodom 30 godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine važno obilježavati značajne datume za BiH, kao što je to Prvi mart.
“Naša intencija je ove godine bila da pokušamo da dođemo do nekih programa koji su vezani za ovaj dan. Smatramo da je važno iznaći način da mladim generacijama približimo šta je to 1. mart, Dan nezavisnosti BiH”, kazao je Duraković.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić izjavio je da je program dobar pokazatelj značaja Dana nezavisnosti BiH.
“To je datum koji nam je historijski vrlo značajan. Smatram da u vrijeme koje je ispred nas, prije svega kada su mladi naraštaji u pitanju, moramo ponavljati značaj države Bosne i Hercegovine i svih značajnih datuma”, rekao je Avdić.
Saračević – Helać, autorica dokumentarnog filma “Referendum 92.”, također je istakla da je 1. mart, Dan nezavisnosti BiH, vrlo važan datum.
“Zašto je bitan ovaj datum i zašto sam ušla u ovaj teški i veliki projekat. Prvi put su građani Bosne i Hercegovine u procentu od 64 posto od ukupnog stanovništva izašli na referendum i glasali za suverenu i nezavisnu BiH. Ovo je prvi put da su se građani BiH izjasnili kakvu državu žele. Film obiluje nizom dokumentarnih činjenica”, rekla je Saračević – Helać.
Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, slavi se povodom uspješno provedenog referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine. Glasalo je tada 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u BiH). Za nezavisnost izjasnilo se čak 99,7 posto osoba izašlih na referendum.
Referendumsko pitanje glasilo je: ”Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”
Nakon izglasavanja o nezavisnosti, Bosnu i Hercegovinu priznale su mnoge zemlje svijeta i država je nedugo zatim postala punopravni član Ujedinjenih nacija (UN), kao i brojnih drugih međunarodnih organizacija.
I ove godine Dan nezavisnosti bit će obilježen u samo jednom dijelu Bosne i Hercegovine. Trideset godina je prošlo od kada su se građani izjasnili za suverenu i nezavisnu BiH. I već 30 godina živimo turbulentno vrijeme.
Gdje smo zapravo 30 godina od nezavisnosti BiH? U najdubljoj krizi mišljenja su mnogi. I ne sviđa im se ono što vide i čuju. Rijetki su koji ce reći da nam je bolje.
“Nije nam bolje definitivno, a gdje smo vjerujte da ne znam. Mislim da ne zna niko”, “Nisam živjela 30 godina, istjerana sam iz Bosne. Sada sa se vratila i nemam riječi , strašno. Ovo je katastrofa, sve njih komplet treba skinuti jer nam takvi vladari nisu potrebni”, “Mislim da nam je bolje ako se pogleda unazad 10, 20 godina koliko su nam bile uređene evo recimo fasade, pa onda koliko je Sarajevo izgrađeno, ja mislim da je bolje. Jedino što nas sve brine ova neizvjesna budućnost”, samo su neki od stavova građana.
Politika podjela sve je glasnija za razliku od referenduma za nezavisnost gdje je 99,7 posto građana bilo za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana.
“Ona je danas duboko podijeljeno i društvo i država , zaglavljena između Dejtona i Brisela i opterećena unutrašnjim i vanjskim pritiscima.Danas BiH živi jedno politički turbulenstno vrijeme sa neizvejšnošću kada će doći kraj tih anahronih politika koje su poražene i u ratu , političkimm sredstvima su poražene ali se još uvijek istrajava na tim ciljevima. Dakle BiH ima budućnost , ali ta njena budućnost mora biti pomognuta i međunarodnom zajednicom”, kazao je Miro Lazović nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH.
Mnogi kažu da je BiH danas, 30 godina nakon proglašenja nezavisnosti, mnogo stabilnija i jača nego što je bila u vrijeme proglašenja nezavisnosti, ali da tu nezavisnost treba i sačuvati.
“Treba da radimo , da se pošteno postavimo prema obavezama u ovoj državi. Da biramo ljude , sposobne ljude koji mogu pokrenuti , proizvodnju privredu , obrazovanje sačuvati , ulagati u naučne parkove , razvijati institute , da nam ne bježe stručnjaci”, naveo je Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva Republike BiH
BiH je platila visoku cijenu svoje nezavisnosti. Dan nakon referenduma osvanule su barikade, a uskoro i rat. Oružje je sada zamijenila agresivna retorika podjela i blokada. Hoćemo li dogovoriti izmjene Izbornog zakona Ustava BiH, težiti ka EU i NATO-u, jačati ekonomiju, težiti ka prosperitetu. U 30 godina nezavisnosti, ovisni jedni o drugima možda kao nikada do sada.
Izvor: AA.com
VIŠE OBJAVA
Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac neće moći isplatiti radnicima minimalnu plaću ispod 1.200 KM
FBiH dobiva zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju
Brisanje Bosne i Hercegovine iz naziva nacionalnih spomenika nije najveća zamka u izmjenama zakona usvojenim u RS-u