Kada bi svijet imao 100 dolara: Evo kako bi izgledala raspodjela bogatstva po zemljama

Većina svjetskog bogatstva koncentrisana je u samo nekoliko zemalja. Zapravo, gotovo trećinu bogatstva domaćinstava drže Amerikanci, dok stanovništvo Kine čini gotovo petinu.

Koristeći podatke Credit Suisse, grafika Eleonore Nazander prikazuje distribuciju bogatstva domaćinstava širom svijeta, naglašavajući jaz koji postoji u različitim djelovima svijeta.

Kako bi se stvari pojednostavile, ova grafika pokazuje koliko bi bogatstvo domaćinstva svaka zemlja imala da svijet ima samo 100 dolara.

Kao što grafički prikaz pokazuje, prvih 10 najbogatijih zemalja imalo bi oko 77 dolara ili 77% globalnog bogatstva po domaćinstvu. Evo raspodjele imovine kada bi cijeli svijet imao 100 dolara:

SAD je na prvom mjestu, kojoj bi pripalo 29,40 dolara, ili gotovo trećinu ukupnog bogatstva, dok je Kina na drugom mjestu sa 17,71 dolara.

To ima smisla s obzirom na visoku koncentraciju ultra-bogatih pojedinaca u obje zemlje – u Kini i SAD-u živi više od polovine svjetskih milijardera, a osam od 10 najbogatijih ljudi na planetu su Amerikanci, uključujući najbogatijeg na svijetu, Elona Muska.

Japan je na trećem mjestu na listi sa 6,93 dolara. Poput SAD-a i Kine, Japan takođe ima visok udio građana s ultra visokom neto vrijednošću od 30 miliona dolara ili više.

Zanimljivo je da Indija zauzima sedmo mjesto na listi, uprkos činjenici da ima treći najveći broj milijardera u svijetu i masivnu populaciju od 1,4 milijarde ljudi. Jedan od faktora koji tome dopridonosi mogla bi biti relativno visok nivo siromaštva u zemlji.

Nejednakost bogatstva

Važno je napomenuti da si i SAD i Kina, uprkos tome što drže većinu svjetskog bogatstva, i dalje bore s nejednakostima u društvu.

Trenutno, prvih 1% američkih domaćinstava drži 31,7% ukupnog bogatstva. I dok je Kina postigla napredak u siromaštvu u posljednjoj deceniji kroz brzi privredni rast, jaz u bogatstvu između bogatih i siromašnih u zemlji se povećao posljednjih godina.

Vlade obje zemlje najavile su planove za rješavanje problema socijalnih nejednakosti. Na primjer, Bajdenova administracija radi na donošenju zakona koji bi povećao poreze na preduzeća i bogate Amerikance. U međuvremenu, kineska vlada objavila je svoj petogodišnji plan za suzbijanje širenja privatnih preduzeća, u pokušaju razbijanja monopola i konačnog postizanja “zajedničkog prosperiteta”.

_{Izvor: Biznis.info}