Kratak opis Travnika iz kalendara “Bošnjak” od 1894. godine

Travnik, koji je bio nekadašnje sjedište bosanskog beglerbega, sve do dolaska Omer paše Latasa 1851. godine, spada među najznačajnije gradove Bosne i Hercegovine, a čeka ga lijepa budućnost kada se izgradi kompletna željeznička pruga Lašva – Travnik – Donji Vakuf – Bugojno, od koje se prva dionica, za javni promet, do Travnika otvorila 26. oktobra 1893. godine. Prema svoj položaju, u dolini rijeke Lašve, razvio se prema dužini, a presijeca ga jedna glavna ulica, u kojoj su gotovo sve javne zgrade nahode. Te godine je brojao oko 5 600 stanovnika, uglavnom muslimanske vjeroispovijesti. Od javnih zgrada isticao se prostrani konak, nekadašnje sjedište namjesnika Bosanskog ejaleta, a tada sjedište okružne oblasti sa lijepom i ukrašenom baštom, dvospratnom isusovačkom kolegiju sa crkvom, novom rimokatoličkom crkvom, velikom džamijom i novim kotarskim uredom. Znamenite su bile i trgovačka škola, samostan milosrdnih sestara i stara sahat kula izgrađena za vrijeme osmanskog perioda. Stara tvrđava, koja je, prema tadašnjem navodu, poticala još od vremena bosanskog kralja Tvrtka II Tvrtkovića, iz prve polovine XV stoljeća, upotrebljavala se za boravište stanovnika Travnika u ljetnim danima, i sa nje se proseže lijep pogled na gradsku jezgru. Iznad grada se podiže velika planina Vlašić, bujno plandište mnogobrojnih ovaca koje daju čuveni, krasni travnički sir. Na južnom dijelu Travnika nalazi se predgrađe Dolac, u kojoj živi čisto rimokatoličko stanovništvo od 1 900 stanovnika. Ovo lijepo položeno mjesto ima malu crkvu i katoličko sjemenište sa velikom gimnazijom.

Preuzeto: bosnae.info