Maja Hadžiselimović je inženjerka robotike i mehatronike koja trenutno radi u Augsburgu (Njemačka), na projektima integracije robota za saradnju s ljudima u automobilskoj industriji i razvoju prvog evropskog industrijskog egzoskeleta. Maja je članica inicijative IT Girls u Bosni i Hercegovini, te je nacionalna koordinatorica Evropske sedmice robotike za BiH i članica Upravnog odbora euRobotics inicijative. Veoma je posvećena zagovaranju što većeg uključivanja mladih, posebno djevojčica i djevojaka, u područje STEM-a.
Prije nekoliko mjeseci njena životna priča je objavljena u publikaciji o 25 uspješnih inženjerki Njemačke koje motiviraju druge žene da se okušaju u ovom polju.
“Autorice knjige Sabrina von Nessen i Sandrine des Vries, obje nevjerovatne liderice željele su da predstave životne priče žena koje rade u tehnološkom sektoru iz cijele Njemačke kao inspiraciju za mlade generacije. Nakon što sam im ispričala o svom poslu u Njemačkoj i ulozi nacionalne koordinatorice za sedmicu robotike u Bosni i Hercegovini, zainteresovale su se za moju profesionalnu i volontersku karijeru. Velika mi je čast biti uvrštena u ovo izdanje pored 24 nevjerovatnih inžinjerki, liderica i uzora. Nadam se da će ova knjiga poslužiti kao inspiracija mladim ženama da se počnu baviti robotikom i IT tehnologijom“, pojašnjava Maja.
MRK Systeme GmbH jedna je od vodećih njemačkih kompanija u polju razvoja robotske tehnologije koja se koristi u procesima montaže dijelova u automobilskoj industriji. Tehnologije ove kompanije u svojim proizvodnim procesima koriste neki od vodećih kompanija njemačke auto-industrije poput: Daimlera, MAN-a i Volkswagena.
“Tokom master studija na Univerzitetu u Novom Sadu, odlučila sam se za stažiranje u Njemačkoj. Nakon toga, radila sam master tezu u kompaniji MRK Systeme GmbH u kojoj sam kasnije nastavila i raditi. U okviru master teze predstavila sam svoj projekat na najvećem tehnološkom sajmu u Hanoveru kao finalista takmičenja KUKA globalne nagrade za inovativnost. To iskustvo je predstavljalo značajan iskorak u mojoj karijeri i danas mi je jedan od najdražih projekata”, započinje Maja svoju priču.
Kada je u pitanju robotski inžinjering udio žena je neznatan, a Maja svim snagama pokušava to promijeniti. Ova situacija otežava rad i malom broju žena kojima je pošlo za rukom da se okušaju u robotici.
“Udio žena u ovoj industriji je poprilično nizak. Zbog toga, uglavnom sam jedina žena u timu i za mnoge moje muške kolege, prva žena sa kojom rade. Moram priznati da imam odličan tim u kojem se moje mišljenje i rad veoma cijeni i s tom raznolikošću kreiramo najbolja moguća rješenja. Ponekad, uglavnom na sajmovima može biti iscrpljujuće objasniti nekom da sam ja uradila programiranje robota ili da uopšte znam o čemu pričaju. Ali s vremenom sam se naučila nositi s tim i sada koristim te momente da istaknem važnost raznolikosti unutar radnih timova. Doživjela sam situacije u kojima mi se kolege nisu željele obratiti sa pitanjima o robotskim ćelijama ili robotskom programu. Kao što sam već spomenula, vremenom sam postala sigurnija u sebe i naučila kako da se zauzmem za sebe i naglasim da sam ja osoba odgovorna za sistem. Zahvaljujući različitim inicijativama za osnaživanje žena, njihov broj u STEM sektoru se postepeno povećava. Kao članica IT Girls inicijative u Bosni I Hercegovini, sretna sam što doprinosim rastu ovog broja“, dodaje Maja.
Iako jedna od globalno najjačih industrija na svijetu, automobilska industrija je osjetila značajne, negativne posljedice koronavirusa. Obzirom da su mnoge bh. kompanije sastavni dio lanca snabdijevanja njemačke autoindustrije ova činjenica predstavlja veliki izazov za privredu BiH. Maja nam je rekla nešto više o trenutnoj situaciji u automobilskoj industriji i njenom viđenju rješenja za prepreke sa kojima se susreće posljednjih mjeseci tokom pandemije.
“Kao što svi znamo, pandemija je utjecala na ekonomsku situaciju u cijelom svijetu. Automobilska industrija nije izuzeta dok neke od najvećih kompanija su najavile gubitak 2.2 milijarde američkih dolara sedmično zbog gašenja proizvodnih pogona. U posljednjih nekoliko godina, mnogi automobilski giganti su počeli rezati troškove i štedjeti novac za buduća ulaganja, s fokusom na razvoj električnih automobila. U usporedbi s prethodnom godinom, u ovom periodu, broj prodanih auta je daleko od idealnog i očekivanog, Neki stručnjaci smatraju da će biti potrebno 5 godina da se vrate na nivo poslovanja na kojem su bili prije početka pandemije. Zbog toga, prema mom mišljenju, automobilska industrija će poslovati usporeno u sljedećim godinama te će čitav lanac snabdijevanja to osjetiti. Ali, za sada, što je slučaj s većinom industrije, postalo je očito kako lockdown mora biti zamijenjen nekim drugim održivim mjerama opreza. U automobilskoj industriji, bez obzira na velike brojeve robotskih sistema, gdje većina radnika provodi mnogo vremena zajedno. Proizvodnja još nije uvijek u punom kapacitetu, ali su bar fabrike u pogonu. Zbog toga, čim se počne sa proizvodnjojm i pokrenu proizvodne linije, kompanije koje snabdijevaju mogu se vratiti radu u punom kapacitetu. Jedna naučenih lekcija je sigurno prednost posjedovanja alternative, fleksibilnost te prilagodiv lanac snabdijevanja iz unutrašnjosti granica”, kaže Maja.
Digitalizacija se nametnula kao jedno od najefektivnijih rješenja za veliki spektar problema u poslovanju nastalih pod utjecajem koronavirusa. Uspješnost poslovanja u trenutnoj situaciji u mnogim slučajevima uveliko zavisi od sposobnosti određene kompanije da prenese što veći udio svog poslovanja u digitalno okruženje. O izazovima u vrijeme pandemije COVID-19, Maja je nedavno govorila i na konferenciji „Reconnect“ koju su realizirao udruženje „Restart“ uz podršku USAID Projekta „Diaspora Invest“.
“Ova situacija nam je pokazala kako su fleksibilnost, sposobnost prilagođavanja i spremnost za promjenu najbolja sredstva za preovladavanje pandemije i sličnih okolnosti. Ova je pandemija je najbolje pokazala koliko je digitalizacija ključna za rad u budućnosti. U ovoj situaciji primijetili smo kako pametne tvornice, daljinsko programiranje robota te daljinske veze s robotskim sistemima koji se već koriste u radu. Svako veliko rješenje dolazi iz velikog problema. Ista stvar je i s COVID-om 19. Obrazovni i zdravstveni sistem koji se susreću sa značajnim problemima u isto vrijeme pronalaze i inovativna rješenja. Možda se automobilska industrija susreće s poteškoćama, ali se ostale proizvodne industrije odlično pozicioniraju tako što povećavaju automatizaciju”, pojašnjava na kraju naša stručnjakinja Maja Hadžiselimović.
Preuzeto: diasporainvest.ba.
VIŠE OBJAVA
BH Telecom dao 1,5 miliona KM za pomoć žrtvama poplava a HT Eronet kartice
Debalans Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine
Vlada FBiH proglasila 8. oktobar Danom žalosti u FBiH