22 Novembra, 2026

Busovacki.ba

Objektivno i na vrijeme!

Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja simbola Armije RBiH u Republici Srpskoj

Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja simbola Armije RBiH u Republici Srpskoj

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je 20. novembra neustavnim član zakona kojim se u Republici Srpskoj kao krivično djelo uvodi javno isticanje, nošenje, prikazivanje i promovisanje zastava, grbova i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju odluke sud je istakao da ova odredba nije usklađena sa zakonima koji se odnose na upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga BiH.

“Narodna skupština nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija RBiH, čiji je kontinuitet ustavno priznat. Odlukama institucija BiH Armija RBiH čini dio OSBiH sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, zajedno s prepoznatljivim obilježjima, čije isticanje predstavlja dužnost za odgovarajuće pješadijske pukove”, navodi se, između ostalog, u saopštenju za javnost.

Apelaciju Ustavnom sudu BiH je podnijelo 11 poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske (RS) je 9. jula usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojim je izjednačila isticanje i promovisanje simbola Armije Republike BiH iz vremena rata od ‘92. do ‘95. i simbola ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz vremena Drugog svjetskog rata.

Svako ko ih ističe ili promoviše može biti kažnjen sa tri i po godine zatvora, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakonika RS.

U Republici Srpskoj su i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom. Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje.

Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je 20. novembra u Banjaluci izjavio kako “nijedna zastava Armije BiH neće biti u Republici Srpskoj”.

“Tražićemo Narodnu skupštinu RS i odbijanje svega, i te njihove odluke. Ovo je rušenje Dejtona i ovo je kraj, nećemo preko ovoga preći, ja vam garantujem”, kazao je Dodik.

Odluka o apelaciji Denisa Bećirovića

Ustavni sud BiH je utvrdio i da izjava i odluka Skupštine RS o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ovog entiteta nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine.

Apelaciju je podnio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH. On je tražio da se van snage stavi odluka Skupštine RS kojim je podržan veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

“Odluka o imenovanju Komisije od 29. juna 2026. godine, koju je donijelo Predsjedništvo BiH bez konsenzusa, nije prestala da važi i ostaje na pravnoj snazi”, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.

Skupština RS je 7. jula podržala veto Cvijanović na većinsku odluku tadašnjih članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u ovu komisiju budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti.

Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto, tvrdeći da je donesena “neustavno i nezakonito”.

Cvijanović je na konferenciji za novinare u Banjaluci, 20. novembra izjavila da je Ustavni sud izvršio “napad na ustavni poredak BiH”.

“Osim toga, ranije su već odlučivali, u dva navrata najmanje, kada je u pitanju ta komisija i odnos vezan za komisiju, da to nije nadležnost Ustavnog suda, da su oni nadležni za Aneks 4, a ne Aneks 8. Oni su ovdje ‘udarili’ na ustavom propisane procedure”, rekla je Cvijanović.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a nadležna je za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a.

Taj model primjenjivan je od njenog osnivanja 2001. do 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv sastavljen od domaćih članova, usljed čega je došlo do blokade rada, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine.

Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH je pokušalo je vratiti izvorni model rada, odnosno vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.

Redakcija portala Busovacki.ba