26 Februara, 2024

Busovacki.ba

Objektivno i na vrijeme!

Šta je to menstrualni ciklus, a šta menstruacija?

Prijevod: Nina Radulović/zenskasolidarnost.org


Šta je to menstruacija?

Menstruacija je mjesečno krvarenje žene. Kada imate menstruaciju, tvoje tijelo odbacuje mjesečno nakupljanu sluznicu materice. Menstrualna krv i tkivo teku iz tvoje materice kroz mali otvor na grliću materice i izlaze iz tvog tijela kroz vaginu.

Tokom mjesečnog menstrualnog ciklusa, sluznica materice se nakuplja da bi se pripremila za trudnoću. Ako ne zatrudniš, nivo estrogena i progesterona počinje da opada. Veoma nizak nivo estrogena i progesterona šalje signal tvom tijelu da započne menstruaciju.

Šta je to menstrualni ciklus?

Menstrualni ciklus je mjesečni hormonalni ciklus kroz koji žensko tijelo prolazi kako bi se pripremilo za trudnoću. Tvoj menstrualni ciklus se računa od prvog dana menstruacije do prvog dana tvoje naredne menstruacije. Nivo hormona (estrogen i progesteron) obično se mijenja tokom menstrualnog ciklusa i može izazvati menstrualne simptome.

Ilustracija: 4eka / Shutterstock.com

Koliko obično traje menstrualni ciklus?

Tipičan menstrualni ciklus traje 28 dana, no svaka žena je drugačija. Također, dužina menstrualnog ciklusa može se razlikovati iz mjeseca u mjesec. Tvoja menstruacija i dalje važi za „redovnu” ako se ponovi svakih 24 do 38 dana. To znači da je vrijeme od prvog dana tvoje posljednje menstruacije do početka tvoje sljedeće menstruacije najmanje 24 dana, ali ne duže od 38 dana.

Menstruacije kod nekih žena su toliko redovne da one mogu da predvide tačan dan i vrijeme kada će menstruacija započeti.

Šta je to ovulacija?

Ovulacija je proces u kom jajnik oslobađa jajnu ćeliju da bi je mogla oploditi muška polna ćelija, kako bi žena zatrudnila. Žena će najvjerovatnije zatrudniti ako ima spolni odnos bez kontracepcije tri dana prije ovulacije. Muška polna ćelija može da boravi 3 do 5 dana u reproduktivnim organima žene, ali životni vijek ženske jajne ćelije je samo 12 do 24 sati nakon ovulacije.

Dužina ciklusa kod svake žene može biti različita, a vrijeme između ovulacije i početka sljedećeg ciklusa može biti od jedne sedmice (7 dana) do više od 2 sedmice (19 dana).

U zavisnosti od životnog doba, žene mogu ili ne mogu ovulirati.

  • Trudnice ne ovuliraju.
  • Žene koje doje mogu, ali ne moraju ovulirati. One treba da razgovaraju sa svojim ljekarom o kontraceptivnim metodama ako ne žele da zatrudne.
  • Tokom perimenopauze, prelaska u menopauzu, možda nećeš ovulirati svakog meseca.
  • Nakon menopauze nema ovulacije.

Kako da znam da li ovuliram?

Nekoliko dana prije ovulacije, sluz ili izliv iz vagine se mijenja i postaje klizaviji i bistriji. Ova vrsta sluzi pomaže spermatozoidima (muškim polnim ćelijama) da se kreću kroz matericu i uđu u jajovode, gdje mogu oploditi jajnu ćeliju. Neke žene osjećaju blaže grčeve na jednoj strani karličnog područja kada ovuliraju. Neke žene osjećaju i druge znake ovulacije.

Luteinizujući hormon (LH) je hormon koji tvoj mozak luči i koji šalje signal jajniku da oslobodi jajnu ćeliju (ovo se naziva ovulacija). Nivoi LH-a počinju da rastu naviše oko 36 sati prije ovulacije, pa neke žene i njihovi ljekari testiraju nivo LH-a. Nivoi LH-a dosežu vrhunac oko 12 sati prije ovulacije. Žene koje prate ovulaciju da bi zatrudnile primjetit će blagi porast osnovne temperature (temperatura nakon spavanja, a prije ustajanja iz kreveta) oko ovulacije.

Kako se moj menstrualni ciklus mijenja sa starenjem?

Tvoji ciklusi se mogu mijenjati na različite načine kako stariš. Često su menstruacije bolnije kada si mlađa (u adolescenciji) i obično postanu manje bolne u dvadesetim i tridesetim godinama. To je uobičajeno.

  • Nekoliko godina nakon prve menstruacije, uobičajeni su menstrualni ciklusi duži od 38 dana. Djevojčice obično počinju da imaju redovnije cikluse tri godine nakon početka menstruacije. Ako su ti ciklusi neredovni i/ili traju duže od toga, obrati se svom ljekaru, kako bi isključila moguće zdravstvene probleme, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS).
  • U dvadesetim i tridesetim godinama tvoji ciklusi su obično redovni i mogu trajati od 24 do 38 dana.
  • U 40-ima, kako tvoje tijelo započinje prelazak u menopauzu, ciklusi mogu postati neredovni. Menstruacija može prestati na jedan ili više mjeseci, a zatim početi ponovo. Također, može biti kraća ili trajati duže nego obično, ili biti manje ili više bolna.
  • Razgovaraj sa svojim ljekarom ako tvoj menstrualni ciklus traje duže od 38 dana ili kraće od 24 dana ili ako si iz bilo kog drugog razloga zabrinuta zbog menstrualnog ciklusa.

Zašto bi trebalo da pratim svoj menstrualni ciklus?

Ako su ti menstruacije redovne, praćenje će ti pomoći da znaš kada ovuliraš, kada su najveće šanse da zatrudniš (ukoliko upražnjavaš nezaštićen spolni odnos, prim. prev) i kada možeš očekivati da sljedeća menstruacija počne.

Ako menstruacija nije redovna, praćenje ti može pomoći da na vrijeme uočiš potencijalni problem i predočiš ga ljekaru.

Ako imaš povremene bolove ili krvarenje zbog kojih propuštaš školu ili posao, praćenje ovih simptoma pomoći će tebi i tvom ljekaru da pronađe lijekove koji ti odgovaraju. Jak bol ili krvarenje zbog kojeg propuštaš redovne aktivnosti mogu se liječiti.

Kako mogu da pratim svoj menstrualni ciklus?

Možeš pratiti menstrualni ciklus tako što ćeš u kalendaru obilježiti prvi dan menstruacije. Poslije nekoliko meseci počet ćeš da uviđaš da li su ti menstruacije redovne ili se ciklusi razlikuju svakog meseca.

Možda ćeš željeti da pratiš:

  • Simptome predmenstrualnog sindroma (PMSa): Da li si imala grčeve, glavobolje, loše raspoloženje, zaboravljanje, nadimanje ili osjetljivost grudi?
  • Kada ti počinje krvarenje: Da li je bilo ranije ili kasnije nego što se očekivalo?
  • Koliko je jako krvarenje bilo u tvojim najtežim danima: Da li je bilo jače ili slabije nego obično? Koliko uložaka ili tampona si koristila?
  • Menstrualni simptomi: Da li si imala bolove ili jako krvarenje zbog kojih si propustila posao ili školu?
  • Koliko dana je trajala menstruacija: Da li je bila kraća ili duža nego prethodnog meseca?
  • Također, možeš da preuzmeš aplikacije za telefon koje će ti olakšati praćenje menstruacije.

Kada djevojčica obično dobije prvu menstruaciju?

Djevojčica može započeti menstruaciju bilo kada između 8. i 15. godine. Prva menstruacija obično započinje oko dvije godine nakon što počne razvoj grudi i rast stidnih dlačica. Uzrast u kojem je majci djevojčice počela menstruacija može pomoći u predviđanju kada će djevojčici započeti menstruacija.

Djevojčica treba da se obrati ljekaru ako:

  • Menstruacija počne prije 8. godine.
  • Do 15. godine nije imala prvu menstruaciju.
  • Nije imala prvu menstruaciju u roku od tri godine od početka rasta grudi.

Do kog doba žene obično imaju menstruaciju?

U prosjeku, žene imaju menstruaciju oko četrdeset godina. Većina žena ima redovne menstruacije do perimenopauze, vremena kada tijelo počinje promjenu u menopauzu. Perimenopauza ili prelazak u menopauzu može potrajati nekoliko godina. Tijekom ovog perioda menstruacija možda neće biti redovna. Onog trenutka kada prođe 12 meseci od posljednje menstruacije, znaj da si ušla u fazu menopauze. Kod većine žena to se dešava između 45. i 55. godine.

Menstruacija, također, prestaje tijekom trudnoće i, ako dojiš, možda se neće odmah vratiti.

Ali ako nemaš menstruaciju 90 dana (tri meseca), a nisi trudna ili ne dojiš, obrati se ljekaru. Ljekar će provjeriti da li je u pitanju trudnoća ili zdravstveni problem.

Kolika je to normalna količina krvarenja tijekom menstruacije?

Prosječna žena tijekom menstruacije izgubi oko dve do tri kašike krvi. Menstruacije mogu biti lakše ili teže. Ono što je uobičajeno za tebe, možda neće biti uobičajeno za neku drugu ženu. Također, odliv može biti lakši ili teži iz mjeseca u mjesec.

Menstruacija se može mijenjati i sa starenjem. Neke žene imaju jaka krvarenja tijekom perimenopauze. Simptomi obilnih menstrualnih krvarenja mogu uključivati:

  • krvarenje kroz jedan ili više uložaka ili tampona svaki jedan do dva sata;
  • krvni ugrušci veći od novčića;
  • krvarenje koje često traje duže od osam dana.

Koliko često treba da mijenjam uložak, tampon, menstrualnu čašicu ili menstrualne gaćice?

Slijedi uputstva koja si dobila uz proizvod za menstrualnu higijenu. Pokušaj da promijeniš, odnosno ispereš svoj higijenski proizvod prije nego što se upije ili napuni.

  • Većina žena mijenja uloške na svakih nekoliko sati.
  • Tampon se ne smije nositi duže od 8 sati zbog rizika od sindroma toksičnog šoka (STŠ).
  • Menstrualne čašice treba ispirati bar jednom ili dva puta dnevno.
  • Menstrualne gaćice (donji veš sa ušivenim perivim menstrualnim ulošcima) obično mogu trajati oko jedan dan, u zavisnosti od modela i odliva.
  • Koristi proizvod odgovarajuće veličine i moći upijanja za menstrualno krvarenje. Količina menstrualne krvi obično se mijenja tijekom menstruacije. Neke žene koriste različite proizvode različitim danima u zavisnosti od bolova ili jačine krvarenja.

Šta je sindrom toksičnog šoka (STŠ)?

Sindrom toksičnog šoka (STŠ) je rijetko, ali ponekad smrtonosno oboljenje uzrokovano bakterijama koje stvaraju toksine ili otrove. 1980. godine 63 žene su umrle od STŠ-a. Uzrok je bila jedna marka superupijajućih tampona. Ti tamponi su uklonjeni sa tržišta.

Danas većina slučajeva STŠ-a nije uzrokovana upotrebom tampona. Ali, rizikuješ STŠ ako koristiš tampone koji su napravljeni da upijaju više nego što je potrebno za tvoje krvarenje ili ako tampon ne mijenjaš dovoljno često (najmanje svakih četiri do osam sati). Menstrualne čašice ili dijafragme (bilo šta što se ubacuje u vaginu), također mogu povećati rizik od STŠ-a ako su predugo na mjestu (obično 24 sata).

Ako imaš bilo kakve simptome STŠ-a, izvadi tampon, menstrualnu čašicu ili dijafragmu i kontaktiraj svog ljekara.

Simptomi STŠ-a uključuju:

  • Iznenadnu visoku temperaturu
  • Bolove u mišićima
  • Povraćanje
  • Mučninu
  • Proliv
  • Osip
  • Otkazivanje bubrega ili drugih organa

Kako menstrualni ciklus utiče na druge zdravstvene probleme?

Promjena nivoa hormona tijekom menstrualnog ciklusa može uticati i na druge zdravstvene probleme:

  • Depresija i anksiozni poremećaji: Ova stanja se često preklapaju sa predmenstrualnim sindromom (PMS). Simptomi depresije i anksioznosti slični su PMS-u i mogu se pogoršati prije ili tijekom menstruacije.
  • Astma: Simptomi astme mogu biti pogoršani tijekom nekih dijelova ciklusa.
  • Sindrom iritabilnog creva (Nervozna crijeva): Nervozna crijeva izazivaju grčeve, nadimanje i gasove. Tvoji simptomi mogu se pogoršati neposredno prije menstruacije.
  • Sindrom bola u bešici: Žene sa sindromom bola u bešici češće imaju bolne grčeve tokom PMS-a.

Izvor: https://www.womenshealth.gov/menstrual-cycle/your-menstrual-cycle

Izvor: zenskasolidarnost.org (15/08/2021)