Kakve kazne institucije izriču zbog izbornih prevara i malverzacija?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine nedavno je pokrenula postupke protiv više od šest stotina članova biračkih odbora, zbog sumnje da su na lokalnim izborima 2020. godine kršili Izborni zakon. CIK je, nakon podnošenja kaznenih prijava, čekao tužiteljske odluke koje nisu stigle. O kršenju zakona odlučivao je i Sud u Brčko Distriktu, koji je izborne prevare kaznio zatvorom, što je izuzetno rijedak slučaj u sudskoj praksi. Kakve su zapravo kazne zbog izbornih prevara?

Po šest, četiri i dva mjeseca zatvora dobili su Pejo Mendeš, Jasmin Ravkić i Mato Gluhaković, zbog pripreme izborne prevare. Radi pribavljanja glasova Mendešu, došli su do ličnih dokumenata više birača iz Brčko Distrikta, koje su fotografisali, a onda ih prijavljivali CIK-u kao glasače iz inostranstva. Plan je bio da prazni listići, umjesto na adrese u Srbiji i Hrvatskoj stignu u stranačku centralu. Tužilaštvo i sud u Brčkom pioniri su u kažnjavanju izbornih prevara zatvorom. Ostali slučajevi, ako i bude sudskog epiloga, završe se novčanom kaznom.

VEHID ŠEHIĆ, član Strateškog odbora Koalicije Pod lupom

“Ovo je jedan prvi slučaj. Moram reći takođe, znam da i SIPA provjerava određene izborne nepravilnosti u Mostaru, imamo i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini gdje se vode postupci bez, još uvijek, sudskog epiloga”.

A, pokušaji izbornog inženjeringa – i više su nego kreativni. Recimo, u Centralnom biračkom spisku prije četiri godine imali smo gotovo devet hiljada stogodišnjaka, iako ih je, prema podacima IDDEE-e, u Bosni i Hercegovini tada živjelo 769. Česte su i krađe identiteta, kao i to da glasaju
preminuli.

IVANA KORAJLIĆ, Transparency International BiH

“Imamo mnogo toga što nije adekvatno regulisano zakonom, od toga da se zloupotrebljavaju javne funkcije, da se zloupotrebljavaju javna sredstva radi pritiska na birače da glasaju za određenu političku stranku, kroz zapošljavanje, kupovinu glasova budžetskim sredstvima, što još dugo nećemo vidjeti da će biti sankcionisano”.

Izborne prevare obuhvaćene su i entitetskim, ali i Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Širok je spektar krivičnih djela za koje su predviđene novčane i zatvorske kazne – od glasanja umjesto nekog drugog, brisanja iz biračkog spiska, falsifikovanja dokumenata, kršenja tajnosti glasanja. To je u nadležnosti pravosudnih organa. 

Centralna izborna komisija može sankcionisati kršenje izbornih pravila. Može novčano kažnjavati u iznosu do deset hiljada maraka, poništiti ovjeru kandidata, političke partije ili liste, može zabraniti rad na biračkom mjestu. Jesu li i članovi CIK-a bili vrijedni, nismo saznali. Na pozive se nisu javljali, a nije stigao ni odgovor na naša pitanja.

_{Izvor: bhrt.ba}