4 Marta, 2024

Busovacki.ba

Objektivno i na vrijeme!

Vojni stručnjaci nezadovoljni izdvajanjem bh. vlasti za odbranu države

Vojni stručnjaci nezadovoljni izdvajanjem bh. vlasti za odbranu države

Dešavanja na globalnoj geopolitičkoj sceni motivišu susjede da izdvajaju više novca za odbranu. Međutim, BiH je i na toj listi na samom dnu. U odnosu na Srbiju za naoružanje i vojnu opremu potrošila je devet puta manje novca.

Sve to zahvaljujući političkoj razjedinjenosti zbog koje čak ne postoji konsenzus ni u vezi sa rezervnim dijelovima opreme koje treba obezbijediti. O rezervnom sastavu Oružanih snaga i NATO putu, da ne govorimo.

“Biće mnogo više ulaganja u vojsku nego što je planirano budžetom”, najavio je predsjednik Srbije. Privodi se kraju potpuno opremanje PVO sistema, koji će, prema njegovim riječima, predstavljati izuzetno veliki problem za svakog potencijalnog agresora piše N1.

“Ovo što su sad Amerikanci uradili na Kosovu, što su dali 246 modernih protuoklopnih sistema to će tek da razvije trku u naoružanju, posebno u Srbiji koja će sada ići dalje”, naglasio je stručnjak za bezbjednost Nedžad Ahatović.

Srbija je od 2014. do 2023. na naoružanje i vojnu opremu potrošila 2,87 milijardi dolara. Samo u prošloj godini za te svrhe potrošila je milijardu i 510 miliona dolara, što je najveći iznos u njenoj novijoj istoriji. Pored Srbije, koja je na trećem mjestu u regiji, najviše naoružanja kupuju Rumunija i Mađarska. Slijede Bugarska, Hrvatska, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Posljednja je Bosna i Hercegovina sa samo 15 miliona dolara kupljenog naoružanja.

“BiH bi trebalo više da vodi računa u vezi sa savremenim tehničkim sredstvima. Naravno, nama možda nije moguće nabaviti savremene avione, ali možemo nabaviti opremu za izradu proizvodnju dronova ili druge opreme koja ne zahtijeva tako veliku investiciju”, stava je stručnjak za bezbjednost, Nedžad Korajlić.

Ulagati u sistem bezbjednosti nije luksuz nego potreba, stava su naši sagovornici. Dugodišnje političke razmirice, međutim, koče reforme na tom putu.

“Ministarstvo odbrane je uz pomoć Turske obnovilo svoj vozni park tenkom i transporterom. Osposobili su operativnu upotrebu onih koji nisu bili u operativnom stanju zbog nedostatka rezervnih dijelova jer se čak ni za to ne možemo dogovoriti”, dodao je Ahatović.

A proporcionalno ratovima koji bjesne u svijetu rastu i potencijalne prijetnje po nacionalnu bezbjednost. BiH se u tom dijelu prilično oslanja na pomoć NATO-a, dok istovremeno, NATO-štab Sarajevo od državnih institucija i Ministarstva odbrane BiH očekuje da uskoro podnesu Program reformi kako BiH ne bi kasnila u saradnji sa Alijansom.

“NATO je tu prisutan i oni će pokušati da spriječe bilo kakav nasrtaj na BiH, ali mi sami moramo imati određene resurse koji bi nam bili dovoljni za odbranu”, naglašava Korajlić.

BiH je, podsjećamo, krajem 2005. godine, uz glasove i vladajuće većine iz Republike Srpske, usvojila Zakon o odbrani BiH koji u članu 84. govori o učlanjenju BiH u Alijansu.

“Parlamentarna skupština, Savjet ministara BiH, Predsjedništvo, kao i svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”, navedeno je.

U članu 82, međutim, stoji I to da nijedan ni entitetski ni državni organ ne može poništiti ovu odluku, odnosno da se ona može poništiti samo amandmanima na Zakon o odbrani BiH u državnom Parlamentu.

Redakcija portala Busovacki.ba