Ovo su prave historijske činjenice koje pojašnjavaju kako smo došli do današnjih automobila. Para se koristila prije benzina, dok električni automobili uopšte ne predstavljaju neku novost.
Danas doživljavamo novu „revoluciju“ automobila, a sa njom i prelazak na hibridna, električna i vozila pogonjena bio gorivima pored ostalih pogonskih tehnologija. Automobil se stalno mijenja, ali da bi razumjeli razvoj veoma je bitno vratiti se u prošlost.
Na mnogim internet portalima možemo pročitati o nastanku prvog automobila i naravno o izumitelju istog. Ali historija je po tom pitanju pomalo zbunjujuća jer detalji nisu pojašnjeni onoliko koliko su trebali biti. I pogrešno se smatra “prvim automobilom” onaj koji to zapravo i nije bio. Stoga smo istražili ovu temu i detaljno vam je prenosimo.
Porijeklo automobila
Da bismo govorili o prvom automobilu i njegovom izumitelju, moramo se osvrnuti na historiju automobila odnosno vozila u njihovom najširem smislu. Riječ automobil potječe od grčke riječi άυτο~ (samostalno) i latinske riječi mobilis (pokretan). Prije nego što su vozila bila samostalno pokretana, kao što znamo pokretale su ih životinje. Upravo je to ključni činilac.
U osamnaestom stoljeću već su postojala vozila na parni pogon. Zapravo, postoje zapisi koji ukazuju na malo vozilo na parni pogon već u 17. stoljeću, prema Ferdinandu Verbiestu. Ali tek 1860. godine, je registrovan prvi patent vozila koje pokreće motor s unutrašnjim sagorijevanjem od strane Ettiene Lenoir.

Prvi automobil u historiji
Prije nego što se udubimo u gore navedene činjenice i pogonske sisteme vozila, moramo se podsjetiti da je 1495. godine Leonardo Da Vinci zamislio koncept vozila koji vrlo sliči konceptu današnjih automobil. Zasnovan na oprugama u kombinaciji s nekoliko točkova i zupčanika.
Ovo vozilo se nije ostvarilo, ali je ovaj ključni koncept bio predstavljen 274 godine prije onoga što uistinu možemo smatrati ‘prvim automobilom’. Stoga Leonarda Da Vincia možemo smatrati izumiteljem automobila kao koncepta zbog sličnosti s trenutnim automobilom.
Nicolas-Joseph Cugnot, izumitelj automobila
Kako smo napredovali, 1769. godine Francuz Nicolas-Joseph Cugnot je postao izumitelj automobila stvorivši automobil s vertikalnim dvocilindričnim motorom i 50 litara zapremine, sa samo tri točla. Ovaj se izum zvao Fardier.

Drugi model je predstavio 1770. godine, koji je bio nešto veći i mogao je nositi 4.500 kilograma pri brzini od 4 km/h pokretan parnim pogonom. Treća verzija je nastala 1771. godine koja je sačuvana i izložena u Nacionalnom tehnološkom muzeju u Parizu.
1784. godine, desila se još jedna prekretnica u parnim automobilima zahvaljujući Williamu Murdochu.
Veliki problem prvim izumiteljima automobila predstavljala je visoka temperatura u parnim kotlovima, što je na kraju bilo nepodnošljivo za vozača i ostale putnike. Međutim, ova upečatljiva faza poslužila je stvaranju prvih taksija u Londonu i razvoju tehnologija poput ručne kočnice, brzina i samog volana.
Dolazak nafte
Zbog visokih temperatura u kotlovima parnih automobila, tražena je zamjena, a ona je došla 1815. godine zahvaljujući Josefu Božeku kada je predstavljeno vozilo sa pogonom na ulje. Tek kasnije, 1860. godine, Etienne Lenoir razvio je prvi automobil s motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem na bazi ugljenog plina, sa sistemom električnog paljenja i mješavinom zraka i goriva.

Ovaj dvotaktni Lenoirov patentirani sistem bio je ključ budućih izuma. Kao i Nikolaus Otto iz godine 1876., koji prvi patentirao četverotaktni motor, iako također zasnovan na principima koje je iznio Beau de Rochas. Još jedan kritički izum došao je od Siegfrieda Marcusa, 1870. godine, koji je patentirao prvi motor sa unutrašnjim sagorijevanjem na bazi benzina .
Ovo je mjesto gdje historija automobila dolazi do Karla Benza. Znači on nije napravio prvi automobil i prema tome nije izumitelj automobila. Doista, 1879. godine Georg Baldwin Selden iz SAD opisuje svaki detalj o izradi benzinskih automobila, koji se temelji na izumu Siegfrieda Marcusa i svih sredina gore spomenutih samohodnih vozila sa različitim pogonskim tehnologijama.
Ovaj patent je “blokirao” daljnji razvoj do 1895. godine, kada je i odobren. U svakom slučaju, do 1899. godine vozila se nisu mogla praviti na temelju istog patenta. To je uzrokovalo da su se većina poduzetnika, koji su željeli napraviti svoja vozila, morala pridružiti ovlaštenom udruženju da bi koristila patent. Ono što je proizašlo jest da su prve benzinske automobile gotovo istovremeno samostalno pravili nekoliko njemačkih inženjera. Ovdje se pojavljuje Benz Patent-Motorwagen Karla Benza, 1885.

Većina stručnjaka se slaže da je ovo vozilo Karl Benza bilo automobil, ali svi gore navedeni detalji nam daju detaljniji prikaz historije cijelog automobila. U svakom slučaju, 1892. godine došla je još jedna prekretnice u automobilskoj industriji zahvaljujući patentu Rudolfa Diesela. Osnovna ideja patentiranog motora je visoka kompresija (sažimanje) goriva prije ubrizgavanja u cilindar motora, i na taj način je izbjegnuta upotreba automobilskih svjećica i iskre koja započinje eksploziju u motoru. Zbog visokog pritiska goriva, nije potrebna iskra za iniciranje eksplozije.
Do 1913. nije stigla masovna proizvodnja automobila
Postoji još jedan veliki protagonist historije automobila i to je Henry Ford. Iako su automobili kao što ih danas znamo već stigli prije mnogo godina, tek 1913. se započela masovna proizvodnja. Automobil je bio rijetkost, dok je i najbogatijim osobama trebalo jako dugo vremena da ga nabave.

1913. godine Henry Ford je započeo masovnu proizvodnju u tvornici Ford u Highland Parku u Michiganu. Ovo je nesumnjivo još jedna od glavnih prekretnica automobilske industrije.
Ko je izumio električni automobil?
I sada su pred nama električni automobili kao “veliki izum 21.vijeka”, ali ni to nije potpuno tačno. Moramo se vratiti u 19.vijek, zapravo, da biste se vratili u prvi električni automobil.
Stvorio ga je 1832. godine Robert Anderson, koji je stvorio prvo vozilo opremljeno električnim motorom zaduženim za pokretanje osovine točkova.
Primitivni električni automobil, naravno, koji su također napajale baterije koje se ne mogu puniti. Ali električni automobili postojali su mnogo prije dolaska Elona Muska i započete su politike protiv emisija onečišćujućih tvari. Nakon tog izuma 1892. godine William Morrison napravio je svoje električno vozilo, a bilo je i nekih drugih.

Prednosti u isporuci snage i obrtnog momenta otkrivene su još 1889.godine sa La Jamais Contente de Camille Jenatzy koja je postigla najveću brzinu od 105 km/h. Ni problemi autonomije im nisu bili strani, jer je na međunarodnoj izložbi električne energije u Parizu Gustave Trouvé predstavio svoj električni automobil sa manje težine i manje buke u njegovom radu. Pogođate li šta je bio problem? Kratka autonomija.
Izvor: Automobili.ba
VIŠE OBJAVA
Zagonetni krugovi – Nisam budala da pržim travu vatrom ili vrelom vodom!
Ismet Horo: “Plašim se da Putin ne zamijeni Krajinu i Ukrajinu, bojim se da su državu već prodali”
Semir Krnjić: Mnogo čega se roditelji odreknu, da bi nama kupili Džekin dres i napravili najdraži kolač