Aerodromi u “zraku” koji su i dalje samo na papiru: Znate li da su se najavljivali letovi iz Visokog i Sokoca?

Decenijama unazad svjedočimo brojnim najavama ambicioznih projekata u oblasti vazduhoplovstva u Bosni i Hercegovini. Brojni aerodromi, kako prije tako i poslije rata su najavljivani a neki žive kroz javna preduzeća u kojima rade radnici, ali pitanje je hoće li ta preduzeća ikada doživjeti letove.

Aerodrom Bihać

Dok od Sarajeva ka Unsko-sanskom kantonu i pored najava nije poboljšana saobraćajna infrastruktura, od 2015. godine pokrenute su aktivnosti na izgradnji aerodroma u Bihaću. Naime, tada je odlukom Gradskog vijeća osnovano Javno preduzeće “Aerodrom Bihać”.

Kako je ranije izvještavao Forbes BiH do danas je u projekat aerodroma uloženo 23 miliona KM, većinom u eksproprijaciju zemljišta (oko 19 miliona), geotehnička ispitivanja, probne dionice, projektno-tehničku dokumentaciju, meteorološku stanicu i elaborate o preprekama.

Od 2022. godine, na poseban podračun Vlade FBiH bilo je deponovano 25 miliona KM za ovaj projekat. Do 2025., taj iznos je smanjen na 10,7 miliona, a danas je na raspolaganju 5,3 miliona KM. U budžetu za 2026. planirano je dodatnih pet miliona KM, što, kako pojašnjavaju, nije dovoljno ni za početak ozbiljnih radova.

„Ne možemo raspisati javnu nabavku ako nemamo osiguran novac“, upozorava Hadžić dodajući: „U suprotnom, morat ćemo raspisati javni poziv za iskazivanje interesa potencijalnim investitorima.“

Preliminarna procjena ukupne vrijednosti projekta, po cijenama jesen–zima 2025., iznosi oko 72 miliona eura, objavio je Forbes BiH .

Aerodrom Trebinje

Još jedan aerodrom koji jedino živi kroz Javno preduzeće je i onaj u Trebinju. Iako se u neposredoj blizini nalazi i Dubrovački, ali i aerodrom u Tivtu, ideja o aerodromu u Trebinju slavi evo dvije decenije. Sada je ponovo došla u fokus javnosti kada je početkom ove godine Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije boraveći u ovom gradu najavio ulaganje više stotina miliona eura u ovaj projekat. Tada je Vučić rekao da problem nisu novci nego dozvole pa je “zamolio” vlasti u BiH da ih daju.

Kako je pisao Forbes Srbija o ovom projektu za eksproprijaciju je na osnovu nove procjene vrijednosti zemljišta bilo potrebno ukupno 9,9 miliona eura. Više o detaljma šta je do sada urađeno u okviru ovog projekta čitajte na Forbes Srbija.

Aerodom Sokolac

Još prije rata, pred održavanje Olimpijade u Sarajevu postojala je ideja da se aerodrom iz Butmira izmjesti na Sokolac. Ova tema izazvala je pažnju javnosti kada je novinarka Dalija Hasanbegović Konaković na društvenim mrežama predstavila detalje, kako navodi, borbe njenog oca da aerodrom ne bude prebačen na Sokolac.

“Jeste li znali da je Milanko Renovica (predsjednik Izvršnog vijeća/Vlade SR BiH u tom periodu, kasnije i predsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, a od 1992 savjetnik radovana karadžića) donio odluku da se aerodrom za ZOI ‘84 gradi na (njegovom) Sokocu? Jeste li znali da su dva čovjeka žrtvovali status, reputaciju, karijeru da ga u tome spriječe? Jeste li znali da im je zadao skoro nemoguće uslove da ispune u mjesec dana da bi uopšte razmotrio promjenu svoje odluke? Jeste li znali da su uspjeli dobiti mišljenja najvećih svjetskih avio stručnjaka i uraditi studije izvodljivosti i poređenja sa 4 aerodroma u svijetu koja su pozicionirana skoro identično kao sarajevski? Jeste li znali da je Renovica morao promijeniti svoju odluku i da im je taj izuzetno moćan čovjek postao smrtni neprijatelj? Jeste li znali da se zbog toga Aerodrom Sarajevo zadnji počeo graditi za Olimpijadu, u proljeće 1982, kada su svi ostali olimpijski objekti bili skoro izgrađeni?Jeste li znali da su njih dvojica umalo srčani dobili kada DC 10 iz prva dva testna pokušaja nije uspio sletiti? Jeste li znali da je prva drenaža bila loše urađena, pa je pista potpuno poplavila pred sami kraj radova? Jeste li znali da su angažovali profesionalne ronioce sa razvuku kablove ispod vode jer se nije imalo vremena za gubljenje? Jeste li znali da su dobili međunarodnu nagradu za sistem za razbijanje magle? Jeste li znali da su njihova imena Kemal Šehić i Irfan Hasanbegović?”, napisala je 2024. Hasanbegović Konaković.

Potom je navela je upravo njen otac bio meta napada montiranih sudskih procesa i poslije, kako dodaje, njegov život je okončan sumnjivim okolnostima.

Međutim, ideje o aerodromu na Sokocu bile su prisutne nakon rata i osnivanja tada Srpskog a poslije Istočnog Sarajeva.

Tako je tadašnji načelnik Sokolac Milovan Bjelica još 2015. godine novinarima Nezavisnih novina pokazivao mjesto gdje bi se gradio aerodrom.

“Na istočnoj strani je predviđeno da po tadašnjem projektu, koji je urađen 1997. godine, sklonište za vojne vazduhoplove. Na zapadnoj strani tog područja je planirano izmještanje saobraćajnice Rogatica- Podromanija gdje bi se gradila skladišta za goriva i maziva. Ovo bi bio rasteretni aerodrom za neke aerodrome u Evropi”, rekao je tada Bjelica za Nezavisne.

Međutim, umjesto aviona i dalje je na ovom lokalitetu nepregledna poljana.

Aerodrom Visoko

Priča o aerodromu u Visokom navodi se još tokom ratnih godina pa potom prema medijskim navodima poratne 1997. godine aktualizirana je pričom o dokapitalizaciji sa tada impresivnih više od 30 miliona njemačkih maraka od strane firme Hasana Čengića. Iako su u igri bili milioni, avioni nikada nisu sletjeli, a Javno preduzeće “Aerodrom Visoko” je odletio u likvidaciju. Međutim, ideja nije pa je vraćena u javnost u SDA predizbornoj kampanji gdje su iz ove stranke zamislili da na mjestu postojećeg aerodroma u Butmiru budu jezera, a aerodrom bude prebačen u Visoko.

Dok se s vremena na vrijeme aktueliziraju priče o još imaginarnim aerodromima ovi postojeći u Tuzli, Banjaluci i Mostaru ne bilježe impresivne trenutke što bi mogli s obzirom na područja koja pokrivaju pa i ona gdje se najavljuju novi aerodromi.

Što se sarajevskog aerodroma tiče on je trenutno predmet razmatranja hoće li ostati državni tj. federalni ili će baš poput zagrebačkog i beogradskog biti dat pod koncesiju.

_{Izvor: N1 BiH}